Srbija i Republika Srpska danas obilježavaju Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe u hrvatskoj zločinačkoj akciji "Oluja".
Centralna komemorativna svečanost održava se kod mosta na Rači gdje su prisutni i patrijarh srpski Irinej, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Vlade Srbije Ana Brnabić, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović.
Simbllično, Vučić i Brnabić sreli su se sa Dodikom i Cvijanović na pola mosta u Rači, gdje je patrijarh Irinej služi pomen nastradalim Srbima, nakon čega se obratio prisutnim.
" I 25 godina od stradanja Srba obilježavamo jedan tragičan događaj našeg nevinog naroda. Jedina krivica Srba koji su živjeli u Hrvatskoj bila je što su etički Srbi i pravoslavni po vjeri. Tu krivucu je narod platio hiljadama i hiljadama nevinih žrtava. Cijena za svoje ime i vjeru počela je da se životima plaća od 1941., a plaća se i dan danas, na našu veliku žalost", rekao je patrijarh.
On je dodao da našu najveću nesreću Hrvati slave kao svoju najveću pobjedu.
"Iako su Srbi mnogo stradali od Hrvata, mi im ne želimo zlo. Kao časni Hrišćani treba da im oprostimo, a da pravdu prepustimo svevišnjem".
Nakon toga su Vučić i Dodik otkrili spomen ploču u znak sjećanja na stradanja i progon Srba iz Hrvatske.. uz prigodan umjetnički program, u znak sjećanja na stradanje u "Oluji".
Ove godine komemoracija je organizovana bez prisustva većeg broja ljudi, zbog epidemije korona virusa.
Obraćanje Milorada Dodika
"Izbjeglice na ulici Petrovačkoj, i 300 djece u koloni. U snijegu rumena Marija, bilo joj je 7 godina... ovako je Ćipić pisao... Naša osveta neće biti smrt, biće život. To što i danas postojimo, što i danas imamo slobodu. Što smo i danas na ovom mostu, iznad Save, koja teče i svjedoči o stradanju našeg naroda. Plače koliko i šumi. Njom teče krv koliko i voda", rekao je Dodik i dodao:
"Oluja je samo dio plana koji se sprovodio cijeli prošli vijek, završni čin genocida Hrvata nad Srbima. Hrvati nisu krili da je Hrvatska bez Srba njihov cilj, što je i Tuđman najavljivao.Genocid nad Srbima je strateški plan Hrvatske".
On je ukazao da su se danas okupili da odaju poštu žrtvama i da je "dio plana da Srbi više ne postoje bila zločinačka akcija Oluja".
Navodi da Hrvati nisu krili da je Hrvatska bez Srba njihov cilj i da je "Oluja" dio kontinuiteta.
Podsjetio je na zločine ustaša nad srpskim narodom u NDH i rekao da je "Oluja" izvedena uz blagoslov velikih sila kao konačan dio procesa progona Srba.
"Ove godine su uspjeli da dovedu jednog Srbina na svoju proslavu, misleći da će time oprati svoju sramotu. Tom jednom nije lako, ali sam je birao. I sada nam traže da slavimo zločin nad našim narodom."
On je istakao da je jako važno znati "da smo se prvi put sreli prije sedam godina, na inicijativu predsjednika Vučića".
Obraćanje Aleksandra Vučića
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je istakao da je ponosan što u Hrvatskoj "nisu uspjeli da zabrane da nosimo srpsko ime i prezime".
"Moramo da otkrijemo sve užase koje su Srbi iskusili, a samo mala Srbija je bila prihvatljiva mnogih zapadnim silama, ali mnogima oko nas. Moramo da im pokažemo da u tim planovima nisu uspjeli", rekao je Vučić.
"Ujedinjeni možemo sve, razdvojeni ništa, i bili bismo slabi kao i te 1995. Ponosan sam jer srpska suza ponovo ima roditelja, što nam nisu zabranili naše prezime, što imamo svoju državu. Više agresije na nazivamo kampanjama.Zato sam zahvalan i Dodiku, ali i svim Srbima koji su razumjeli da moramo da poštujemo sami sebe", rekao je Vučić i dodao:
"Zid ćutanja su napravili o Jasenovcu. I mi svi gledamo i ne vjerujemo šta gledamo i šta slušamo. Srbi koji su ubijani samo jer su Srbiji. Da u Dubici nismo imali mladića za vojsku ni 10 godina poslije Drugog svjetskog rata. Srbi su krivi za sve.."
On je istakao da moramo da im pokažemo da nisu uspjeli u planovima.
"Uspjeli smo da podignemo glavu i kažemo da Srbija živi, neće nestati i neće imati žig sramote. Nije važna cijena", rekao je Vučić i dodao:
"Što se tiče onih koji ćute o najtežim zločinima. Naše je da im kažemo da mi pomirenje želimo, mir da, ali poniženje nikada. Nismo vas terali nikada da priznate genocid, koji je očigledan, samo kažite "da znamo da je u Jasenovcu stradao cijeli jedan narod jer su nosili srpsko ime i prezime.Nemojte da nas tjerate da slavimo zajedno sa vama ubijanje Srba i pričamo kako su to veliki koraci. Hoćete da slavimo da bismo dobili aplauze u Evropi... nećemo da slavimo ubijanje Srba. Ne pristajemo na poniženje! Pomirenje da, poniženje nikada", rekao je predsjednik Srbije.
On je naglasio da posebno želi da se izvinim Krajišnicima, jer je Srbija sramno ćutala.
"Jer vam nije dala da traktorima uđete u centar Beograda. Da neko ne vidi katastrofu našeg naroda. Izvinite Krajišnici, i beskrajno vam hvala zbog svega što ste uradili za svoju zemlju".
Akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog vijeća odbrane na područja Banije, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije, odnosno na Republiku Srpsku Krajinu.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu, dok su kolone izbjeglica u automobilima, kamionima, na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima ulazile u Srbiju i BiH.
Po podacima Dokumentaciono informacionog centra Veritas, tokom akcije "Oluja" ubijeno je 1.869 Srba, od kojih su 1.220 bili civili.
Oko tri četvrtine stradalih bilo je starije od 60 godina, a među žrtvama je 551 žena, što, kako su naveli u Veritasu, predstavlja jedan od "crnih rekorda građanskog rata '90-tih godina prošlog vijeka na prostorima bivše Jugoslavije".
Protjerano je više od 220.000 Srba, a podaci o broju nestalih kreću se od 745 osoba do 1.183.