Danas se navršava 25 godina od zločinačke ustaške akcije "Oluja" tokom koje je protjerano između 200.0000 i 250.000 ljudi i ubijeno oko 2.000 Srba, među kojima i 522 žene i 12 djece.
Kao i svake godine, na dan kada je počinjen ovaj zločinčaki poduhvat nad Srbima, Hrvatska slavi zločin u kojem je bombardovala civile koji su bježali.
Riječ je o jednom od najsurovijih i najvećih etničkih čiščenja na prostoru SFRJ.
Hrvatska će protjerivanje i ubistva Srba slaviti u srijedu, 5. avgusta, u Kninu, dok će dan ranije taj najveći egzodus jednog naroda od Drugog svjetskog rata u Srbiji biti obilježen kao Dan sjećanja.
Dan sjećanja će ove godine biti obilježen u Sremskoj Rači.
Vojno-policijska akcija "Oluja" trajala je od 4. do 7. avgusta 1995. godine tokom koje su hrvatske snage od srpskog stanovništva očistile teritoriju Banije, Like, Korduna i Sjeverne Dalmacije, odnosno tadašnje Republike Srpske Krajine.
Pred sudom u Hagu osuđena je samo jedna osoba.
Hrvati kažu - veličanstvene vojna akcija i...ne odustaju od toga. O tome svedoči i izjava bivše hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović koja kaže da je "Oluja" spasila BiH" i da bi voljela da hrvatski susedi "nikada ne zaborave ko im je pružio ruku u najtežim danima".
Najava hrvatske proslave sramotnog zločina nad nedužnim srpskim civilima, palo je ove godine u sjenku polemike, u Hrvatskoj i Srbiji, zbog odluke da u Knin ide potpredsjednik hrvatske vlade iz Samostalne demokratske srpske stranke Boris Milošević, predstavnik Srba.
A, kako je sve počelo?
Odluka o početku akcije "Oluja" doneta je na Brionima 31. jula 1995. godine, a na prijedlog tadašnjeg komandanta sektora "Jug" hrvatskog generala Ante Gotovine.
Na tom sastanku u vili na Brionima predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman jasno je definisao cilj operacije, poručivši da treba naneti "takve udarce Srbima da praktično nestanu sa ovih prostora".
Vojne planove i strategiju u operaciji "Oluja" osmislila je američka firma MPRI, koja je i obučila hrvatsku vojsku, navodi se u tužbi koju su protiv nasljednika te firme, kompanije Indžiliti, pokrenuli u SAD Srbi iz Hrvatske. MPRI su osnovali penzionisani američki generali, a predsjednik centra Veritas Savo Štrbac rekao je da je ta firma produžena ruka američke vlade.
Sama akcija počela je 4. avgusta 1995. ofanzivom hrvatske vojske, policije i Hrvatskog vijeća obrane (vojska bosanskih Hrvata) na područja Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije, odnosno na Republiku Srpsku Krajinu. Dan kasnije, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i razvila hrvatsku zastavu.
U operaciji "Oluja" učestvovalo je 138.500 pripadnika hrvatske vojske, MUP-a i Hrvatskog vijeća obrane. Tim snagama su se, prema hrvatskim izvorima, suprotstavile srpske snage od oko 31.000 vojnika.
Područje zahvaćeno hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo cjelokupno srpsko stanovništvo.
Kolone izbjeglica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima su preko područja pod kontrolom bosanskih Srba u zapadnoj i sjevernoj Bosni krenule ka Srbiji.
Vlasti u Srbiji su izbjegličke kolone upućivale u centre u unutrašnjosti zemlje, uključujući i Kosovo.
Vojna akcija "Oluja" ubraja se u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ.
Nema preciznih podataka o žrtvama. Po nekim izvorima, u akciji hrvatske vojske "Oluja" nestalo je 1.805 osoba, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom te operacije poginulo ukupno 677 civila.
Dokumentaciono-informativni centar "Veritas" u svojoj evidenciji ima imena 1.960 poginulih i nestalih Srba od kojih 1.205 civila, među njima 522 žene i 12 djece.
Za vrijeme Tuđmanovog režima hrvatske vlasti su negirale optužbe o etničkom čišćenju i odbijale saradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, tvrdeći da je riječ o legitimnoj vojnoj operaciji protiv pobunjenika. Zvanični stav Hrvatske bio je da nije bilo razloga da Srbi koji nisu bili umiješani u ratna dejstva napuste to područje.
Broj prognanih kreće se između 200.000 i 250.000 ljudi.