Janko Turičan iz Stare Pazove dom od 230 kvadrata grije na baliranu sojinu slamu i za cijelu grejnu sezonu potroši svega 100 evra. Kao poljoprivrednik, sam obezbjeđuje ovu sirovinu već godinama.
Dok se mnogi domaćini svake zime suočavaju sa visokim troškovima grijanja, Janko Turičan iz Stare Pazove pronašao je drugačiji način da zagrije svoj dom.
Kuću i pomoćne objekte ukupne površine oko 230 kvadrata greje pomoću balirane sojine slame, a prema njegovim riječima, za cijelu grejnu sezonu potroši oko 100 evra.
Janko se ovim načinom grijanja koristi godinama, a najveću prednost vidi u tome što sam proizvodi soju i koristi slamu kao nusproizvod.
Umjesto drva i gasa – balirana sojina slama
Janko je za portal Agromedia ranije objasnio da koristi kotao koji je prilagođen za sagorijevanje bala sojine slame.
Pošto se bavi proizvodnjom soje, slama mu ostaje nakon žetve. Umjesto da je koristi isključivo kao materijal koji se vraća u zemljište, deo bala koristi za grijanje.
Za jednu grijnu sezonu, kako navodi, pripremi oko 1.200 bala.
Kaže da mu je od prethodne, toplije zime ostalo dosta bala, pa ih ove sezone nije morao pripremati u istoj količini.
Grije 230 kvadrata, a temperatura u kući je oko 21,5 stepeni
Janko navodi da zagrijava oko 180 kvadrata stambenog prostora, dok sa garažama i pomoćnim objektima ukupna površina iznosi oko 230 kvadrata.
U kući temperaturu reguliše pomoću sobnog termostata.
Prema njegovim riječima, temperatura se uglavnom održava na oko 21,5 stepeni.
Upravo kombinacija kotla i akumulatora toplote omogućava mu da ne mora neprestano da dodaje gorivo.
Akumulator čuva toplotu
Jedan od ključnih dijelova njegovog sistema jeste akumulator toplote.
Janko ga je dodatno izolovao balama mineralne vune i zaštitio ciradom kako bi smanjio gubitak temperature.
Kako objašnjava, kada tokom dana sagori oko osam bala i zagrije akumulator do odgovarajuće temperature, akumulirana toplota može da se koristi tokom narednih sati.
U njegovom primjeru, ako loženje počne oko 14 časova, prema njegovim riječima, narednog dana u isto vreme nema potrebe za dodatnim balama.
Akumulator tokom tog perioda čuva toplotu i postepeno je šalje prema objektima.
Kaže da mu je cijela sezona oko 100 evra
Najzanimljiviji deo njegovog iskustva odnosi se na troškove.
Janko tvrdi da za grijanje kuće i pomoćnih objekata ukupne površine oko 230 kvadrata tokom cijele grejne sezone potroši oko 100 evra.
Ipak, ovaj iznos treba posmatrati kao njegov konkretan primjer, jer trošak zavisi od toga da li domaćinstvo samo proizvodi i balira slamu, koliko je objekat izolovan, kakva je zima i koliko toplote zahtijeva prostor.
U njegovom slučaju, velika prednost je upravo to što se bavi proizvodnjom soje i sam obezbeđuje sirovinu za grejanje.
Bale moraju da imaju gdje da se skladište
Ovakav način grijanja ima i jednu veoma očiglednu manu.
Za skladištenje velikog broja bala potreban je odgovarajući prostor, a Janko posebno ističe da one moraju da budu zaštićene od vlage.
Kaže da bale ubacuje u kotao približno na svakih pola sata, uz mogućnost da se sistem dodatno automatizuje.
Za njega je najveća prepreka upravo potreba za prostorom za skladištenje.
Kotao platio 1.200 evra
Najveća početna investicija za Janka bio je kotao.
Kako navodi, kupio ga je prije više od 13 godina i tada ga je platio oko 1.200 evra.
Bio mu je potreban veći kotao kako bi mogao da ubacuje cijele bale slame.
Od tada ovaj sistem koristi kao osnovni način grejanja svog domaćinstva.
Zašto koristi baš sojinu slamu?
Janko kaže da je tokom godina probao i druge vrste biomase, ali da se sojina slama pokazala kao najbolja za njegov sistem.
Prema njegovom iskustvu, dobro grije, ima visok stepen iskorišćenja i ostavlja veoma malo pepela.
U njegovom kraju, kako navodi, nije jedini koji koristi ovaj način grejanja. Prema njegovim riječima, još desetak domaćinstava u okolini koristi sojinu slamu za zagrijavanje objekata.
Njegov primjer pokazuje kako poljoprivredni nusproizvod može da dobije novu namenu i postane izvor energije za domaćinstvo.
Ipak, ovakav sistem nije podjednako praktičan za svakoga. Potrebni su odgovarajući kotao, prostor za skladištenje bala, organizacija loženja i dovoljna količina dostupne biomase.
(BizPortal/MONDO)