Kultura

Kada će srpski jezik postati zvanično samostalan i priznat jezik u Austriji?

Autor Željko Svitlica

Povodom Međunarodnog dana pismenosti koji se obilježio u subotu ukazano je na neophodno i što hitnije rješavanje statusa srpskog jezika u Austriji.

Izvor: Mondo/Stefan Stojanović

Predsjednik Austrijskog saveza srpskog folklora (ASSF), Aleksandar Stanković kaže da je u Austriji srpski zvanično dio vještačke tvorevine, takozvanog "BHS jezika" (bosanski/srpski/hrvatski).

"Međunarodni dan pismenosti je odlična prilika da ukažemo na značaj potrebe da srpski jezik postane i zvanično priznat jezik u Austriji po principu reciprociteta, s obzirom da se u školama u Srbiji uče brojni drugi strani jezici kao izborni predmeti, kao i putem bilaterarnih sporazuma između Austrije i Srbije. Austrijske insititucije ne prepoznaju srpski jezik kao jedan, samostalni jezik, već ga one svrstavaju u BHS jezik koji se vodi kao jedini zvanični jezik za ljude koji govore srpski", kaže Stanković.

Smatra kako je neophodno da srpski jezik što prije postane samostalan, ali i da postane izborni jezik u školama, tako da svako, ko želi da uči srpski jezik, može i u okviru redovne nastave to da učini, a ne samo kroz dopunske časove van školskog sistema.

"To možemo učiniti djelovanjem u dva pravca: potrebno je da se, mi koji smo ovdje u Austriji, aktivno zalažemo za to, ali, sa druge strane, u tome nam država Srbija može mnogo pomoći. Prije svega, da se kroz diplomatske napore zalaže za status srpskog jezika u Austriji, i drugo, da daje na raspolaganje literaturu i stručni kadar kako bi takav način učenja srpskog jezika mogao da se realizuje", predlaže Stanković.

Austrijski savez srpskog folklora (ASSF) osnovan je 2020. godine i okuplja 25 udruženja, klubova i kulturno-umjetničkih društava iz Austrije. Glavna misija Saveza je da razvija, unapređuje, koordiniše i povezuje kulturno-umjetnička društva, kako međusobno, tako i sa drugim relevantnim ustanovama kulture u matici i Republici Austriji, dok je glavna djelatnost očuvanje, podsticanje i izvođenje srpskih tradicionalnih igara.

Ideja o obilježavanju Međunarodnog dana pismenosti pojavila se u septembru 1965. godine u Teheranu, na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja na temu iskorjenjivanja nepismenosti. Kao dan obilježavanja izabran je 8. septembar, a UNESCO je obilježavanje počeo 1966. godine. 

Cilj je da se svake godine međunarodna zajednica podsjeti na status pismenosti i obrazovanja odraslih na globalnom nivou, odnosno da se upozori na problem nepismenosti, koji još postoji u većem dijelu svijeta.

(MONDO)