Mondo jezikolovac

Saobraćajni kolaps u Banjaluci i zakrčenje na polju pravopisa

Autor mondo.ba

Aktuelna promjena smjera kretanja vozila u dvije velike banjalučke ulice teče po planu. Međutim, na polju pravopisa javila su se izvjesna zakrčenja.

Izvor: MONDO

(Za Mondo piše: Aleksandra Savić)

Za početak su neki, dodatno uznemirujući ionako zbunjene vozače, upozoravali da dobro paze da li su na pravom putu – saobraćaj se odsad odvija jednim pravcem ali u dva različita smjera. Zaista, u nauci je postojala potreba da se napravi razlika između ovih riječi, pa se značenjska distinkcija zadržala u fizici i matematici. Nekada je, u nedostatku odgovarajuće razlikovne riječi, u te svrhe bila korištena čak i riječ smisao – te se moglo čuti da se nešto odvija u smislu kazaljke na satu ili suprotno smislu kazaljke na satu. Insistirati na ovom pravilu nije opravdano jer se u našem svakodnevnom govoru ne osjeća nepodudarnost i pravac i smjer bez problema i konfuzije funkcionišu kao sinonimi, označavajući mjesto ili stranu na koju se neko uputio. Razlika se ne osjeća ni u metaforičkim izrazima kretanja: pravac djelovanja, put razvitka, smjer aktivnosti.

Još jezikolovca

Druga nedoumica tiče se ijekavskog oblika riječi. Iako smo već prvog dana imali mnogo različitih rješenja i koristili više oblika – pa i u istom tekstu – ispravno je samo smjer, a tako i jednosmjerna ulica, usmjeravati, smjerati i smjeriti.

Kad smo već kod zbunjivanja riječima, neki su upitali i zašto se kaže režim saobraćaja i da li je opet posrijedi jezička novotarija ili to pak najavljuje neku strogoću kažnjavanja nesavjesnih učesnika u saobraćaju. Siti čestih zloupotreba riječi, režim smo počeli poistovjećivati samo sa političkim poretkom i autoritativnim sistemom vlasti, međutim, režim se može odnositi i na određen način života ili upravljanja, na pravila i propise – te još uvijek često čujemo da je neko na uspješnom režimu ishrane ili zbog zdravlja poštuje strogi režim sna.

Pažljivo se krećući novim trasama, stižemo do dileme koja i profesorima jezika ponekad predstavlja problem. To su nazivi ulica, aleja i trgova, a u ovom slučaju je banjalučki saobraćaj poslužio kao odlična vježba za pravopisanje. U opticaju imamo manje-više osam ulica, sve sa različitim a zgodnim primjerima za učenje – Ulica kralja Petra Prvog Karađorđevića, Ulica olimpijskih pobjednika, Bulevar cara Dušana, Kninska ulica, Vidovdanska ulica, Ulica Prvog krajiškog korpusa, te ulice Kralja Petra i Dr Mladena Stojanovića. Ulicu je najbolje uvijek pisati velikim slovom, zato što je uglavnom sastavni dio imenovanja, osim u dva jednostavna slučaja. Prvi su primjeri Kninska i Vidovdanska, gdje je imenica ispustiva pa se može reći i prolazimo Kninskom, što nije slučaj sa, na primjer, prolazimo Ulicom olimpijskih pobjednika, kada je skoro nemoguće napraviti oblik u kome se ispušta riječ ulica. Drugi slučaj je kada se koristi množina, kao u dva posljednja primjera – ulice Kralja Petra i Dr Mladena Stojanovića. Što se tiče profesionalne i političke pripadnosti, jasno je da se kralj, car i doktor pišu malim slovima. Jedino se atribut sveti piše velikim slovom pa će biti Aleja Svetog Save.

Ostala je još jedna neriješena dilema a to je Ulica olimpijskih pobjednika, za koju već dugo postoje barem tri različita načina pisanja. S obzirom na to da je dobila ime po sportistima koji su u različitim periodima i sportovima donijeli medalje u naš grad, imenovanje predstavlja zbirni naziv, te ne postoji opravdanje za pisanje velikim slovom, osim u slučaju da stoji Olimpijskih pobjednika, bez riječi ulica.

Pravilno i lijepo pisanje i saobraćaj zapravo imaju mnogo toga zajedničkog – staze našeg jezika dobro su i jednostavno označene, kretanje se uglavnom odvija po već uvriježenim pravilima, bez velikih gužvi ili zaustavljanja, sve linije funkcionišu po ustaljenom redu. Čak i kada se režim saobraćaja promijeni, svi se, zahvaljujući urođenom znaju maternjeg jezika, mogu brzo i lako prilagoditi novim okolnostima. Da bi sve tako djelovalo, put jezika trebalo je probiti, utvrditi i odrediti glavne pravce njegovog kretanja, te je zbog toga važno zapamtiti jedno jednostavno pravilo – put je siguran ali je svaki vozač odgovoran za svoje ponašanje.

(MONDO)