Kultura

Luvr: Tvrđava, palata, riznica besmrtne umjetnosti i dom Mona Lize (FOTO, VIDEO)

Autor Vesna Kerkez

Na današnji dan, 10. avgusta 1793. Luvr, dvorac francuskih kraljeva u Parizu i jedan od najvećih i najpoznatijih svjetskih muzeja, otvoren kao muzej od strane francuske revolucionarne vlade.

Izvor: Shutterstock

Luvr, jedno od najpoznatijih i najposećenijih muzeja na svijetu, ima bogatu i fascinantnu istoriju koja se proteže vijekovima, a ispunjena je intrigama, umjetničkim djelima i raskošima o kojima i i neki kraljevi samo mogu da sanjaju.

Sve je počelo u 12. vijeku, kada je kralj Filip Avgust odlučio da Pariz zaštiti od potencijalnih napada. Na mjestu gde se danas nalazi Luvr, podignuta je tvrđava sa masivnim kulama i bedemima. Tada niko nije mogao ni da zamisli da će ova vojna utvrda postati riznica umjetnosti. Zidovi Luvra su, u svojoj prvobitnoj funkciji, bili svjedoci bitaka, ali i zaštitnici francuskih kraljeva i plemstva.

Kako su godine prolazile, tvrđava je polako izgubila svoju vojnu ulogu, a francuski kraljevi su počeli da prepoznaju njen potencijal. U 16. vijeku, Fransoa I, veliki ljubitelj umjetnosti i pokrovitelj renesanse, započeo je preobražaj Luvra iz tvrđave u veličanstvenu kraljevsku palatu. Bio je to početak ere u kojoj će Luvr postati centar umjetnosti i kulture.

Fransoa I je bio fasciniran renesansnim umjetnicima i djelima koja su stvarali. Započeo je zbirku koja će kasnije postati osnova Luvra, uključujući i jednu od najpoznatijih slika na svijetu – Mona Lizu, koju je nabavio od Leonarda da Vinčija. Njegov nasljednik, Henri II, nastavio je ovu tradiciju, proširujući palatu i njene zbirke.

Međutim, tek tokom vladavine Luja XIV, Sunčanog kralja, Luvr je doživio svoj pravi procvat.

Luj XIV je volio luksuz i raskoš, pa je Luvr bio savršeno mjesto za pokazivanje kraljevske moći i bogatstva. Ipak, u želji za još većim sjajem, Luj XIV je izgradio Versajsku palatu i preselio svoj dvor iz Luvra.

Luvr je tada postao mjesto koje su koristile kraljevske akademije, umjetnici, i naučnici. To je bio trenutak kada je počela transformacija Luvra iz kraljevske rezidencije u javni muzej. Godine 1793. tokom Francuske revolucije, Luvr je zvanično otvoren kao muzej, dostupan svima. To je bio trenutak kada je narod preuzeo kontrolu nad svojim kulturnim nasljeđem.

Izvor: Shutterstock

Tokom vijekova, Luvr je nastavio da raste i da se širi. Dodavani su novi dijelovi, poput poznate staklene piramide koja je izgrađena 1989. godine i koja sada dominira glavnim ulazom u muzej. Ova moderna struktura, iako u kontrastu sa klasičnom arhitekturom Luvra, simbolizuje spoj starog i novog, tradicije i inovacije.

Danas, Luvr je dom za preko 35.000 umjetničkih djela, uključujući skulpture, slike, antičke artefakte i kraljevske dragocjenosti. Svako od ovih djela priča svoju priču, ali zajedno, ona čine istoriju Luvra – istoriju koja nije samo francuska, već i svjetska baština.

Izvor: Shutterstock

Šetajući kroz hodnike Luvra, možete osjetiti duhove prošlih vijekova. Možete zamisliti kraljeve kako planiraju svoje bitke, umjetnike kako strpljivo stvaraju svoja remek-djela, i revolucionare kako preuzimaju kontrolu nad ovom veličanstvenom zgradom. Luvr je mjesto gdje prošlost susreće sadašnjost, gdje svaka prostorija ima svoju priču, a svako umjetničko djelo svoj glas.

Dok stojite pred Mona Lizom, možda ćete čuti šapat renesanse, ili dok se divite Miloskoj Veneri osjetićete dah antičke Grčke. Luvr nije samo muzej – on je živa hronika ljudske kreativnosti, moći i kulture, koja će nastaviti da inspiriše generacije koje dolaze.

(MONDO/V.K.)