Savjet ljekara

Stres koji proživljavamo sad praviće nam probleme cijeli život

Autor Vesna Kerkez

"Ako problem ne rješavamo, organizam će postati kao ekspres-lonac"!

Izvor: Guliver/Getty images Plus/iStock/AntonioGuillem

Potpukovnik dr Mirko Dolić, psihijatar Klinike za psihijatriju VMA, ima deset godina specijalističkog iskustva a odnedavno je dobrovoljac u kovid bolnici VMC "Karaburma".

Situaciju i borbu sa koronom opisuje kao ratno stanje, i upozorava šta nas poslije korone čeka i zbog čega sada nikako ne bismo smjeli sebi da ponavljamo da ćemo "izneti na leđima", bez pomoći, stres koji proživljavamo.

"Vanredno stanje ne pita da li ste psihijatar ili internista, bitno je da smo svi u ovome zajedno. Kolege i ja smo na prvoj liniji fronta, do sada su psihološku pomoć pružali psiholozi, ali se sada pokazala potreba i za psihijatrima", rekao je on.

U kovid bolnici zatekao je strah, bespomoćnost... Pacijente koji su suočeni ne samo sa neizvesnošću bolesti, već i činjenicom da ona može izazvati gušenje, što je jedan od najtežih strahova koje čovek ima.

Strah je normalan

"Normalna je pojava osjećanje straha, ali danas pričamo o patološkom strahu, imamo spoljašnji faktor, zaraznu bolest. Ali kod nekih ljudi strah ide iznutra, jer u bolnici su, imaju ljekare oko sebe, znači nije to ono što ih plaši. Tu je i anksioznost, slobodnolebdeći strah, i svi su u istim pozicijama, bilo da je riječ o ljekaru, starom, mladom... Ljudima je potrebna i podrška lijekovima, ona je kratkotrajna ali djelotvorna. Strah od gušenja upravo sada postoji, a jedan je od najtežih koje čovjek može da ima", rekao je on.

Pacijentima je, kaže, potrebna lijepa riječ, neko ko će im objasniti više puta šta se dešava, da rezultati idu na bolje... Ali šta nas čeka nakon pandemije?

Kada stres prelazi u nešto ozbiljnije?

"Mi smo kao nacija dugo pod stresom, preživjeli smo ratove, krize, i kao da smo otupili, udari nas više ne pomjeraju. Akutni stres se dešava u trenutku suočavanja s događajem i može trajati do mjesec dana. Poslije toga, ako se ne riješi, prelazi u hronični. Usljed ta dva stresa može doći do mentalnih smetnji, razdražljivosti, zamora, problema sa spavanjem, gubitka ili povećanog apetita, pretjerane brige, depresije, zloupotrebe narkotika ili alkohola... Hronični stres može izazvati i PTSP, posttraumatski stresni poremećaj", objasnio je on.

Dok su ljekari svjesniji i lakše prepoznaju simptome, spremniji su da potraže pomoć i uzimaju lijekove, "običan" svijet slabije prihvata da ima mentalne probleme.

"Nisam ja lud - to je tačno, ali..."

"Prva reakcija je, nisam ja lud da idem kod psihijatra, druga je, ma mogu ja to da 'nosim', i obe su tačne. Niste ludi, i možete da iznesete to. Ali, po koju cijenu? Ljudi mogu svašta da izdrže, ali organizam ne može. On je kao ekspres-lonac, podiže pritisak ali negdje mora da napravi ventil, i to radi kroz anksioznost i mentalne smetnje. Ta anksioznost koju sada nosite, i mislite kako vi to možete sami da riješite, stvara psihosomatske bolesti. One ostaju za cijeli život, a anksioznost se liječi prosječno za tri do šest mjeseci", rekao je dr Dolić.

(MONDO/Blic)