Evo kako na tijelo utiče hladna, a kako topla hrana!
Ne samo što ukus može da se razlikuje u zavisnosti od toga da li nešto jedemo hladno ili toplo, već to umnogome utiče i na naše tijelo.
Kada jedemo hladno jelo, unosimo više kalorija.
Kako je pokazalo nedavno sprovedena studija, nije tačno da topla hrana ima više kalorija, što mnogi misle jer nas brže zasiti. Štaviše, istraživanje je pokazalo da oni koji biraju hladne umjesto toplih obroka uglavnom unose više kalorija.
Tijelu je teže da svari hladnu hranu.
Naše tijelo vari hranu tako što je dovodi do unutrašnje tjelesne temperature. To znači da kada jedemo hladno jelo, tijelo mora dvaput više da napreže da bi najprije zagrijalo hranu, a onda je svarilo.
Na primjer, hladnu supu svarimo za 15 minuta, a s druge strane, mliječni proizvodi, posebno hladan sladoled, recimo, vari se između pola sata i dva sata.
Mali trik koji može da pomogne je da hladnu hranu zadržite kratko u ustima prije nego što je progutate, kako biste je barem malo zagrijali.
Topla hrana je uglavnom hranljivija.
Hrana koju jedemo toplu se po pravilu lakše vari, a rezultat toga je da se i nutrijenti brže apsorbuju u tijelu. I ne samo to, kada neke vrste namirnica, na primjer, paradajz, skuvamo, u njima se povećava sadržaj likopena. Osim toga, skuvan ovas je bogatiji vlaknima.
Ipak, i kuvanje voća i povrća ima svoju lošu stranu, jer se time smanjuje njihov sadržaj vitamina.
Hladna voda se apsorbuje brže od tople.
Stručnjaci kažu da je još jedna dobra strana ispijanja hladne vode to što povećava izdržljivost kod onih koji svakodnevno treniraju. Takođe, utvrđeno je da kada pijemo toplu vodu, popijemo je znatno manje, što može da dovede do dehidracije.
Kada se sve sabere i oduzme, najbolje je piti vodu temperature oko 16 stepeni, dakle relativno hladnu.
Poslije tople hrane smo duže siti.
Razlog tome je što se poslije toplog obroka apetite ne vraća tako brzo, a sve zahvaljujući nutrijentima iz namirnica koje ste unijeli. Kada jedemo toplu hranu, povećava se osjećaj zadovoljstva, a smanjuje brzina kojom jedemo, tako da mozak na vrijeme dobija signal kada smo siti.
Primjer za to je topla supa, koja nas mnogo bolje zasiti od neke čvrste, a hladne hrane.
Topla hrana je dobra za zdravlje crijeva.
Kada se hrana priprema na temperaturi većoj od 65 stepeni Celzijusa, gotovo je nemoguće da u njoj prežive bilo kakvi mikroorganizmi koji bi mogli da vam naškode.
S druge strane, hladna hrana može da dovede do pojave gasova u crijevima, što rezultira i nadutošću.
(MONDO)