Stil

3 vitamina koja su nam najpotrebnija u proljeće: Evo gdje ih najviše ima

Autor Maja Gašić

Koje vitamine treba uzimati u proleće i zašto su neophodni našem tijelu?

Izvor: YouTube/Screenshot/Mojar Vromon

Iako se to ne bi reklo po hladnom vremenu posljednjih dana, proljeće kuca vrata, a nakon duge zime i jakih obroka, našem telu su potrebni nutrijenti koji će nahraniti organizam i obezbediti da pravilno funkcioniše.

Koje vitamine je najvažnije da uzimamo u proleće i u kojim namirnicama se nalaze?

Vitamin C

Neophodan je za imunitet, krvne sudove, održavanje mladosti i elastičnosti kože. Tokom zime i početkom proljeća, obično ga nema dovoljno u ishrani, jer još uvijek nema sezonskog svježeg povrća i voća. A u citrusima ga nema u dovoljnoj količini jer se obično uvezeno voće bere kada kada još nije dovoljno zrelo, pa sadrži malo "askorbinske kiseline". Osim toga, tokom skladištenja i transporta gube i vitamin C. Zato su najbolji izvori ovog vitamina kiseli kupus i smrznuto bobičasto voće.

Da bi se zadovoljile dnevne potrebe za vitaminom C, dovoljno je svaki dan da pojedete 150-200 g kiselog kupusa. Ova namirnica akođe sadrži prebiotičke komponente - dijetetska vlakna, mliječnu kiselinu, sve ovo stvara povoljno okruženje u crevima i pomaže jačanju imuniteta.

Odličan izvor vitamina C su smrznute bobice. Na primjer, crvene i crne ribizle. Ako se pravilno odmrznu, gubitak vitamina C će biti minimalan. U 100 g svežih crnih ribizli nalaze se tri dnevne doze neophodnog vitamina C, a kod odmrznutih će sigurno ostati makar jedna.  

Kako čuvati vitamine?

Nakon što ste izvadili bobice iz zamrzivača, potrebno ih je staviti u frižider da se postepeno odmrzavaju. Ili ostavite na sobnoj temperaturi na stolu. Nakon toga, možete da im dodate svježi sir, jogurt i jedete ih kao desert. Osim vitaminima, bobičasto voće je bogato i antioksidansima koji štite ćelije od preranog starenja i slobodnih radikala.

Vitamin A

Poslije zime, telu su zaista potrebni vitamini rastvorljivi u mastima, posebno vitamin A. Pomaže u održavanju stanja kože i imuniteta. Prekursora (jedinjenje koji učestvuje u hemijskoj reakciji kojom se proizvodi neko drugo jedinjenje) vitamina A - karotenoida, ima u izobilju u šargarepi, bundevama i paprikama.

Ali neće biti dovoljno samo da unosite voće i povrće. Ovog vitamina ima dosta i u džigerici bakalara - u 100 g ima četiri puta više od preporučene dnevne doze. Optimalni dnevni unos iznosi 25 grama dnevno.

B vitamini

Oni će pomoći u smirivanju nerava, obnavljanju kože i podsticanju mentalnih aktivnosti. Većina vitamina B nalazi se u goveđoj džigerici. Ova namirnica je zapravo vitaminska bomba, jer sadržaj nekih vitamina B u njoj dostiže 100 odsto preporučene dnevne doze.

MONDO

Tagovi