SAVJETI

Rok trajanja ne znači da treba da bacite hranu: Doktor otkriva koje namirnice mogu da stoje dugo

Autor Tamara Veličković

Koje namirnice mogu da stoje dugo, čak i nakon isteka roka trajanja, a da ne izgube nutritivnu vrijednost?

Izvor: MONDO/Lana Stošić/KURIR TV/Screenshot

Da li provjeravate rok trajanja kada kupujete namirnice? Potrudite se da steknete ovu naviku, naročito kada vidite da su određeni proizvodi na akciji. Snižene cijene često mogu da znače da su artikli pred samim istekom roka trajanja, a to je idealna prilika da uštedite. Ipak, važno je da znate da li je takva hrana bezbjedna za konzumaciju. Profesorka fizičke hemije, dr Svetlana Stanišić otkrila je na Kurir televiziji da je istek roka zapravo promjena organoleptičkih osobina namirnice.

"Vi možete preko ukusa, mirisa i dodira da vidite da se neka namirnica pokvarila. Na primjer, kada uzmete zeleniš kada je razmjekšao ili suv, nećete se otrovati onim što je suvo. Izgubilo je na kvalitetu, ali ne znači da će uzrokovati ozbiljne bolesti. Bakterije koje uzrokuju ozbiljne bolesti, kao što je bakterija klostrudija botulinum u medu, ne daje nikakve promjene u ukusu, mirisu i izgledu hrane", rekla je.

Pojasnila je šta znače oznake na namirnici i deklaraciji "upotrebljivo do" i naglasila: sve što je suvo, može puno da traje.

"Životinjske namirnice su brzo kvarljive. Sve što je suvo, može dugo da traje: žito, žitarice, pirinač, so i šećer... Postoje super marketi u inostranstvu gdje se prodaju namirnice sa istekom roka po veoma malim cijenama. Moramo biti svesni da se neće ništa desiti i da industrija hrane gleda da bude što veći obrt hrane, a nažalost, 30 odsto toga i ne dođe do naše trpeze", rekla je dr Stanišić.

Ne moramo uvijek da bacimo namirnice kojima je istekao rok, neke još uvijek mogu da se iskoriste.

"Mnogo hrane bacamo. Ako nešto ne otvorimo, ne moramo da bacamo. Otvoreno pakovanje nekim namirnicama skraćuje rok trajanja. Zavisi i od toga kako ih čuvamo. Može doći mnogo brže do kvarenja, ali neke stvari su samo pitanje kvaliteta. Treba olakšati i pronaći način da se sva hrana koja se baca iskoristi. Na primjer, pekare daju pecivo nakon završetka radnog vremena nekim siromašnim ljudima ili smanje cijenu, pa što da ne?", rekla je profesorka.

Što se tiče čajeva, dr Stanišić ističe da čajevi ni poslije mnogo vremena ne gube nutritivnu vrijednost.

"Postoji veliki prostor za prevaru. Mi nikad ne kupujemo sto odsto proveren i čist proizvod. Samo neki su maslinovo ulje, med, kafa i to ne možemo ni da proverimo u potpunosti. U maslinovo ulje dodaju se druga ulja, u jogurt se dodaje voda, industriji hrane je cilj da proda što više hrane, a u perspektvi moramo da budemo racionalniji, uključujući i rok trajanja, da li to može da se koristi i nakon roka trajanja", rekla je dr Stanišić.

(MONDO/Kurir)