Zanimljivost

ZAŠTO KRASTAVAC U PRODAVNICAMA IMA FOLIJU? Postoje 3 razloga: Zbog toga ne treba kupovati oštećenu hranu

Autor Teodora Boškovski

Pogledajte zašto se pojedine vrste krastavaca prodaju u plastičnoj foliji.

Izvor: Matylda Laurence/Shutterstock

Krastavci su omiljena namirnica mnogih kada dođe proljeće. Em što osvežavaju, em što imaju brojne zdravstvene benefite. Postoji nekoliko različitih sorti krastavaca. Iako ih viđamo rašrtkane u gajbicama na pijacama ili u marketima, ipak jedna sorta nam dolazi u plastičnoj foliji. U pitanju je engleski krastavac. Zbog čega su ovi krastavci obavijeni celofanom?

U posljednje vrijeme sve više se govori o štetnosti plastike na zdravlje. Brojna istraživanja pokazuju kako mikroplastika može da završi u našem organizmu. Zbog čega se onda krastavci prodaju u providnoj foliji? Ovo su 3 razloga:

1. Plastična folija pomaže da zadrži vlagu

Kako Kenji Lopez-Alt ističe u svojoj knjizi The Food Lab, engleski krastavci imaju tanku koru. To ih čini podložnim gubitku vlage dok su na policama sa namirnicama. Plastična folija pruža kori da zadrži vlagu i svežinu unutar krastavca, navodi "Simply Recipes".

2. Plastična folija sprečava ogrebotine

Problem sa engleskim krastavcima sa tankom korom je njihova sklonost da budu oštećeni prilikom transporta. Ne samo da kupci više vole neoštećene proizvode, ove izbočine i ogrebotine mogu da dovedu do buđi i truleža, što je jedan od razloga zašto FDA preporučuje kupovinu voća i povrća koje nije izlomljeno ili oštećeno.

3. Plastična folija zadržava kiseonik koji izaziva propadanje

Verovali ili ne, kiseonik ubrzava kvarenje hrane jer većini mikroorganizama je potreban kiseonik za rast i razmnožavanje. Kiseonik takođe izaziva oksidaciju, koja krastavce postaje braon. Baš kao što plastični omotač oko engleskih krastavaca zadržava vlagu, takođe zadržava kiseonik napolju, čime usporava brzinu propadanja.

Danas se kompanije trude da razviju alternativu štetnoj plastici koje su ekološki prihvatljive. Na taj način smanjuje se potrršnja plastike koja sve češće završi u prirodi, ali i u našem organizmu.

 (MONDO/T.B.)