Pčelar iz Beograda Stanko Rajić dao važne savjete pri kupovini meda. Otklonio je zabludu o kristalizaciji i otvorio značajnu temu - falsifikate!
Stanko Rajić, predsjednik Beogradskog udruženja pčelara, rekao je da je zabluda misliti da je "ušećereni", odnosno kristalizovan med - falsifikat. Gostujući u emisiji "Dobro jutro" na Tanjugu, otkrio je kako bismo mogli da razlikujemo lažni med od pravog. Prema njegovim riječima, najčešća zabluda kod nas događa se kada kupci vide kristalisan med.
"Naši ljudi kad vide kristalisan med, što kažu 'ušećeren', misle da je to falsifikat. Ne, prirodno svojstvo meda je kristalizacija. Drugo, kada pojedete bagremov med, on vrlo brzo padne u želudac i nekima to zna i da smeta, jer je to sklop šećera. A, kada uzmete kristalisan med i dugo ga držite u ustima, žvaćete ga kao bombonu, jako veliki broj tih materija se direktno apsorbuje u organizam i time ustvari na pravi način koristite med. Moramo stalno da ponavljamo", kazao je on.
On je kazao kojeg prostog pravila bismo mogli da se držimo kada na pijaci kupujemo med. "Profesor Zoran Stanimirović rekao je na jednom predavanju kako da znamo koji med da kupimo na pijaci. Rekao je - kupite teglu koja vam se najmanje sviđa, jer kada vidite jasan i svijetli med, to može biti med sumnjivog karaktera".
Da li se kvalitet meda može ustanoviti posmatranjem tegle iz više uglova? "Okretanje tegle meda pokazuje samo gustinu. Med mora da sadrži vlagu ispod 20 odsto prema našim kriterijumima, da bi bio med prve kategorije. Ali razlika u gustini 16 i 19 procenata vlage je jako veliki", rekao je on i dodao da je njemu omiljeni suncokretov med.
Rajić je posebno naglasio veliki problem - sve veću pojavu falsifikata, protiv koje se njegovo udruženje bori i u saradnji sa Evropskim pčelarskim savezom, čiji je deo od osnivanja ove godine.
"Pokrenuli smo inicijativu da se jasnije geografski određuje med. Tako biste vi na teglici meda, na deklaraciji, znali da li je iz Srbije. Jer veliki otkupljivači i neki falsifikatori uvoze med nepoznatog porijekla i kvaliteta, miješaju sa našim, koji je izuzetno dobrog kvaliteta. Samim tim, kupac daje novac misleći da je kupio nešto vrijedno, a zapravo je kupio jako loš proizvod".
Rajić je kazao da je i stručnjacima teško da bez laboratorijske analize razlikuju pravi i falsifikovani med, kao i da i kontrole u trgovinskim lancima takođe u nekim slučajevima ne mogu da detektuju lažni proizvod.
"Prije dva mjeseca na Hemijskom fakultetu, profesor doktor Dušanka Milojković Opsenica, svjetski priznata stručnjakinja za ispitivanje kvaliteta meda, uspjela je da organizuje jednu radionicu sa kolegom sa Riječkog univerziteta, profesorom Draženom Lušićem. On je predsjednik Internacionalne komisije za ispitivanje kvaliteta meda. I u toj radionici probali smo razne vrste medova, bilo je senzorno ispitivanje meda, kao vino što se ispituje. Dali su nam uzorak falsifikovanog meda i većina nas nije moglo da detektuje koja je vrsta meda. Bagremov med ima specifičan ukus i miris, suncokretov takođe. Taj med su uzeli iz nekog od trgovinskog lanaca. Taj med prošao je nekoliko kontrola i nije pao. Tek poslije više analiza uspjeli su da detektuju da je to falsifikovani med. Eto koliko je teško otkriti. Čim su se tako izviještili, znači da su uložili veliki novac da to rade i da im se isplati"
"Potrebno je da građanstvo edukujemo zašto je važno jesti med sa ovog područja. U tom medu ima polena, enzima i nekih probiotskih bakterija sa ovog područja. I kada konzumirate takav med, faktički smanjujete mogućnost nekih negativnih alergijskih reakcija kod svih nas. Mislim da je edukacija građanstva važna", dodao je Rajić.
(MONDO)