Živimo u brzom vremenu u kojem je zarada bitnija od kvaliteta, dok na tržištu možemo pronaći razne sumnjive proizvode. Raspitali smo se kakav je kvalitet meda u našim prodavnicama.
Tržište pčelinjih proizvoda u Republici Srpskoj, a samim tim i u Bosni i Hercegovini zauzima značajno mjesto, dok proizvođači i potrošači se suočavaju sa pojavom patvorenja (falsifikovanja) meda.
Zadnja zabrinjavajuća informacija pojavila se juče kada su inspektori u Modriči objavili da se na području ove opštine pojavljuju sumnjive osobe koje, idući od kuće do kuće, po jeftinoj cijeni prodaju navodni med za koji se sumnja da je falsifikovan i može biti opasan po zdravlje ljudi.
Prema riječima inspektora, navedene osobe na pitanja potencijalnih kupaca, odgovaraju da prodaju vrše u nečije ime i daju niz drugih sumnjivih odgovora.
"Zbog opravdanje sumnje da je riječ o patvorenom (falsifikovanom) 'medu' koji nastaje zagrijavanjem šećera, što izaziva takozvano cijepanje istog, te se dobija kancerogena smjesa opasna po zdravlje ljudi, apelujemo da građani ne nasjedaju na ponuđenu nisku cijenu i sličnoi", saopštili su oni.
Branislav Popović, direktor zadruge "Krajinamed", pojasnio je za Mondo da proizvodnja meda kod nas i u regionu nije na zadovoljavajućem nivou jer zbog rasta cijena pčelarima nije rentabilno da prodaju med pogotovo na veliko jer ne mogu da pokriju ni osnovne troškove.
"Zbog toga se med najčeće prodaje na kućnom pragu po maloprodajnim cijenama od 20 do 30 KM u zavisnosti od vrste. Jako bitan faktor je i nelojalna konkurencija jer postoji dosta uvoznog meda koji je preplavio naše prodavnice i tržne centre zbog čega se treba raditi na edukaciji potrošača. Ono što je jeftino nije nužno da bude kvalitetno i zdravo", rekao nam je Popović.
Tvrdi da ljudi posebno treba da obrate pažnju na deklaracije takvih proizvoda gdje je uglavnom naznačeno da je to mješavina meda iz EU i drugih zemalja.
"Moj savjet kao pčelara jeste da potrošači med kupuju isključivo kod provjerenih proizvođača tj. pouzdanih domaćih pčelara. Kvalitetan proizvod nije samo hrana nego je i lijek", istakao je sagovornik Mondo portala.
Kada je riječ o patvorenom (falsifikovanom) medu Popović naglaša da je takvu pojavu teško iskorijeniti jer kod nas i regonu ne postoje zakonske procedure za nesavjesne proizvođače.
"Inspekcija odradi svoj dio posla, ali je to toliko uzelo maha da je sve nemoguće spriječiti", naglasio je.
Za kraj razgovora je istakao da je pravom prirodnom medu svojstveno da vremenom poprimi oblik polučvrstog stanja, tj. da se "kristališe", dok kod vještačkih to nije slučaj i potrebno je izvršiti hemijsku analizu kako bi se utvrdio njegov kvalitet.
"Med od dna do vrha tegle mora da se kristališe, odnosno ravnomjerno se steže. Da bi se lakše konzumirao postoji jednostvan način tj. da stavi u mlaku vodu ili kraj nekog izvora toplote i relativno brzo će preći u njegovo prirodno tečno stanje", zaključio je Popović.
Da li je jeftino kvalitetno i zdravo? Pitali smo stručnjake kakav med konzumiramo i kako "obuzdati" falsifikatore
U Republičkom inspektoratu Republike Srpske rekli su za Mondo da su inspektori za hranu u proteklih godinu dana preko graničnih prelaza i carinskih ispostava kontolisali 28 uvezenih pošiljaka meda i drugih pčelinjnih proizvoda. Kontrola meda vrši se u dva segmenta, u domaćoj proizvodnji i u prometu, kako prilikom uvoza, tako i u maloprodaji.
"Od navedenog broja, uvoznici iz FBiH uvezli su šest pošiljaka porijeklom iz Turske, četiri pošiljke porijeklom sa Novog Zelanda i 13 pošiljaka porijeklom iz Srbije. Uvoznici iz Republike Srpske uvezli su svega pet pošiljaka, i sve su bile porijeklom iz Srbije. Prilikom uvoza periodično je vršeno i uzorkovanje za laboratorijsku analizu i svi ispitivani uzorci su ocijenjeni kao ispravni", rekla nam je Dušanka Makivić, portparol Inspektorata RS.
Prema njenim riječima, inspekcija za hranu je u proteklom periodu vršila i uzorkovanje meda na unutrašnjem tržištu Republike Srpske, a u cilju kontrole zdravstvene ispravnosti i kvaliteta. Iz maloprodajnih objekata uzeto je 13 uzoraka meda koji su dostavljeni na laboratorijsku analizu.
"Nakon izvršenih analiza, samo jedan uzorak je ocijenjen kao neispravan u pogledu sadržaja hidroksimetilfurfurala (HMF - nastaje raspadom fruktoze, jednim od glavnih šećera koji se nalaze u medu) i aktivnosti dijastaze. Prilikom uzorkovanja inspektori su posebnu pažnju obratili na maloprodajnu cijenu meda, odnosno birali su proizvode sa nižom cijenom, a koja može biti osnov za sumnju u kvalitet", naglasila je Makivić.
Uzorci su laboratoriji dostavljeni obilježeni isključivo šiframa, bez podataka o proizvođaču, kako bi se obezbijedila jednoobraznost u obilježavanju službenih uzoraka i postupanju laboratorije.
"Takođe,veterinarska inspekcija Republike Srpske svake godine u okviru Plana praćenja rezidua vrši kontrole i uzorkovanje meda kod primarnih proizvođača, a u cilju otkrivanju eventualnog korištenja zabranjenih supstanci (hormona), nedozvoljenoga liječenja (upotrebe zabranjenih supstanci ili odobrenih supstanci u svrhe za koje nisu namijenjeni) kao i eventualnog stavljanja u promet proizvoda životinjskog porijekla za koje vrijeme karence za upotrijebljeni lijek nije isteklo. U domenu njihovog rada nije bilo nikakvih nepravilnosti", zaključila je Dušanka Makivić.
Agencija za bezbjednost hrane BiH tokom prošle godine ispitivala je 258 vrsta meda i pčelinjih proizvoda, pri čemu je utvrđeno da 15 uzoraka (5,81%) nije u skladu sa važećim propisima. Najčešći uzroci nesukladnosti kod analiziranih uzoraka bili su sastav meda i mikrobiološki parametri.
Dodaju kako se sa pojavom falsifikovanja meda suočavaju se sve zemlje u našoj regiji, kao i u Evropskoj uniji.
"Prema rezultatima koordinisane akcije koja je provedena u 16 zemalja EU, Švajcarskoj i Norveškoj na inicijativu Generalnog direktorata za zdravlje i bezbjednost hrane Europske komisije (DG SANTE), od 320 uzoraka meda uzorkovanih u periodu od novembra 2021. do veljače 2022. godine, 147 uzoraka (46%) nije bilo u skladu s Direktivom Savjeta 2001/110/EZ od 20. decembra 2001. o medu. Najveći apsolutni broj nesklađenih uzoraka bio je porijeklom iz Kine (66 od 89 uzetih uzoraka), a med porijekom iz Turske imao je najveći relativni udio neusklađenih uzoraka (93%, odnosno 14 od 15 uzetih uzoraka)'', naveli su iz navedene agencije Agencije medijima u FBIH.
Napomena:Preuzimanje teksta, dijelova teksta, vijesti, autorskih fotografija i video snimaka dozvoljeno uz vidljivo navođenje izvora i linka ka Mondo portalu.
(Mondo)
