Numizmatika

Pretresite ladice i tavane: Novčanica s likom Tita vrijedi više nego što mislite

Autor Vesna Kerkez

U numizmatičkim zbirkama je ima i danas, ali u istoriju nije ušla kao vrijedna novčanica, nego kao "roba s greškom".

Izvor: Profimedia/Alamy

Iako jugoslovenski dinar nije u opticaju nekoliko decenija, neki su vjerovatno sačuvali nekoliko novčanica sa likom Josipa Broza Tita u iznosu od 5.000 tadašnjih dinara. Sasvim je sigurno da niko nije slutio da će ova novčanica biti jedna od rijetkih koja će i nakon što je jugoslovenski dinar "sahranjen", ostati "živa". 

U numizmatičkim zbirkama je ima i danas, ali u istoriju nije ušla kao vrijedna novčanica, nego kao "roba s greškom", a upravo je cijena tih primjeraka s greškom danas i do deset puta veća od cijene starih novčanica iste vrijednosti, ali bez greške. One bez greške mogu se kupiti za svega nekoliko evra, dok za onu sa greškom treba 10 puta više.

Novčanice sa greškom više vrijede

Međutim, oni koji žele da kupe novčanicu sa greškom, moraće da izdvoje više nego za njenu "bliznakinju bez mane", jer je, na numizmatičkom tržištu danas i do deset puta skuplja od novčanice na kojoj je navedena tačna godina Titove smrti

U bivšoj državi je početkom osamdesetih godina prošlog vijeka odlučeno da je vrijeme da se, već pomalo izlizana serija novčanica koje su do tada bile u opticaju, zamijeni svježom i savremenijom. Ideja je bila da, u toj novoj seriji, novčanice različitih vrijednosti predstavlja po jednu od jugoslovenskih republika. Bilo je zamišljeno da na naličju novčanice bude prepoznatljiv motiv, iz republike koju predstavlja, a na licu novčanice portret neke istorijske ličnosti iz te republike.

Greška na novčanici od 5.000 sa Titovim likom

Ubrzo se, s ideje, prešlo i na realizaciju pa je 1985. godine krenulo izdavanje nove serije novčanica, uvođenjem novčanice od 5.000 dinara, na kojoj je bio lik Josipa Broza Tita. Nakon svih kontrola, koje je ta prva i najveća novčanica iz nove serije prošla, iz kovnice novca ona je izašla kao "roba s greškom", jer, uz lik Tita i godinu njegovog rođenja 1892, kao godina smrti, umesto 1980, greškom upisana godina 1930, piše Večernji list. 

Tadašnji generalni direktor Zavoda za izradu novčanica izjavio je kako je, od 14 miliona štampanih novčanica, samo četiri odsto onih s greškom. Po toj računici je, u opticaju bio nemali broj od čak 560.000 "feleričnih novčanica". Međutim, iako, prema međunarodnim propisima, zbog samo jednog promila novčanica s vidljivom greškom, država treba da povuče iz opticaja čitavu spornu seriju, novčanica s Titovim likom u bivšoj državi ipak nije bila povučena. 

BONUS VIDEO:

(MONDO/Večernji list)