Iako na samom Mjesecu život nije moguć jer nema atmosferu, on ima ključnu ulogu u održavanju života na Zemlji.
Mjesec je mnogo više od običnog ukrasa na noćnom nebu.
Kada bi iznenada nestao, to bi imalo dalekosežne posljedice po Zemlju: plimu i oseku, klimu i ekosisteme.
Milijardama godina Mjesec kruži oko Zemlje. Na prosečnoj udaljenosti od oko 384.400 kilometara, on oblikuje život na našoj planeti mnogo više nego što mislimo.
Povodom Međunarodnog dana Mjeseca, koji se svake godine obeležava 20. jula, njemačka agencija dpa pripremila je naučni osvrt na pitanje: Šta bi se dogodilo kada bi naš satelit iznenada nestao?
Odgovor Nase, američke svemirske agencije, potpuno je jasan: Zemlja bi postala sasvim drugačije mjesto.
Neke posljedice bile bi primetne odmah, poput mnogo tamnijih noći i znatno slabije plime.
Druge, poput promena stabilnosti Zemljine ose ili njene rotacije, odvijale bi se tokom dugih ili izuzetno dugih vremenskih perioda.
Slabija plima i nepredvidiva godišnja doba
Mjesec je jedini prirodni satelit Zemlje. Iako na samom Mjesecu život nije moguć jer nema atmosferu, on ima ključnu ulogu u održavanju života na Zemlji.
Njegova gravitaciona sila djeluje kao stabilizator Zemljine ose. Ta osa je trenutno nagnuta pod uglom od približno 23,5 stepena u odnosu na Zemljinu orbitu oko Sunca, a upravo taj nagib omogućava smjenu godišnjih doba na sjevernoj i južnoj hemisferi.
Kada bi Zemljin prirodni satelit nestao, nagib Zemljine ose postao bi znatno manje stabilan. Prema proračunima Kraljevske opservatorije u Griniču, mogao bi čak i značajno da osciluje.
U najekstremnijem scenariju, Zemljina osa mogla bi da bude gotovo potpuno uspravna, što bi značilo da godišnja doba gotovo ne bi ni postojala. Ako bi se, pak, više nagnula u drugom smeru, pojedini dijelovi planete mogli bi da se suoče sa mnogo intenzivnijim letima, oštrijim zimama ili čak ledenim dobima.
Gravitaciona sila Mjeseca glavni je pokretač plime i oseke.
"Sunce takođe utiče na plimu i oseku, ali je njegov uticaj približno upola slabiji od Mjesečevog", rekao je Martin Knapmajer iz Njemačkog centra za vazduhoplovstvo i svemirska istraživanja (DLR).
To znači da bi bez Mjeseca plima i oseka bile znatno slabije. Obalni ekosistemi koji zavise od redovnog smenjivanja plime i oseke pretrpeli bi velike promjene. Vrste poput školjki, morskih zvijezda, puževa i brojnih rakova mogle bi da izgube svoja staništa.
Dani bi bez Mjeseca postajali sve duži
Mjesec utiče na našu planetu i na još jedan način. Tokom milijardi godina njegova gravitaciona sila postepeno je usporavala Zemljinu rotaciju, od svega nekoliko sati, koliko je trajao dan u dalekoj prošlosti, do današnjih 24 sata.
Kada bi Mjesec nestao, dužina dana u početku bi ostala ista.
"Međutim, Sunce bi vremenom nastavilo da usporava Zemljinu rotaciju, sve dok, možda za nekoliko milijardi godina, Zemlja ne bi bila stalno okrenuta istom stranom prema Suncu, baš kao što Mjesec danas Zemlji uvijek pokazuje isto lice", dodao je Knapmajer.
Životinjski svijet odmah bi osjetio posljedice nestanka Mjeseca. Mnoge noćne vrste orijentišu se pomoću mjesečine ili su svoje lovačko i reproduktivno ponašanje prilagodile lunarnom ciklusu.
Bez Mjeseca noći bi bile znatno tamnije. Pojedinim predatorima bilo bi teže da pronađu plijen, dok bi druge vrste mogle da imaju koristi od dodatnog mraka. Takve promjene mogle bi značajno da izmijene postojeće ekosisteme.
(EUpravo zato/Index.hr)