Toplije more i povlačenje leda pokrenuli su dramatične promjene u ekosistemu istočnog Grenlanda, a naučnici upozoravaju da neke vrste od toga imaju koristi, dok druge ostaju bez svog staništa.
Morski led nestaje sa istočnog Grenlanda, omogućavajući ogromnim kitovima da iskoriste novonastale prilike i nasele područja koja su im ranije bila nedostupna.
To je zaključak višedecenijskog istraživanja tokom kojeg su zabilježene i snimljene stotine najvećih svjetskih kitova, uključujući grbave kitove, male kitove i perajare, kako se tokom ljeta hrane u morima bez leda duž obale.
Nijedan od ovih morskih sisara istorijski nije bio prisutan na ovom području, jer im je led onemogućavao pristup priobalnim vodama. Sada, kako klimatske promjene zagrijavaju more i tope led, oni su se prilagodili novim uslovima.
Naučnici taj fenomen opisuju kao sezonske arktičke "pomame za hranom" - dio velike promjene režima u okeanskom ekosistemu duž istočnog Grenlanda.
Promjena je dramatična - tokom istraživanja sa brodova u tom regionu sve do 2006. godine nije zabilježen nijedan grbavi kit. Godine 2007. primijećeno je sedam grbavih kitova, dok je do 2024. godine zabilježeno 150 opažanja ovih ogromnih životinja sa brodova.
Prva sistematska istraživanja kitova usani - grupe kojoj pripadaju perajari, mali i grbavi kitovi - duž obale istočnog Grenlanda istraživači su sproveli tokom ljeta 2015. i 2024. godine.
Te podatke kombinovali su sa kretanjem 15 kitova opremljenih satelitskim odašiljačima, kao i svjedočenjima inuitskih lovaca, čime je stvorena slika onoga što je vodeći istraživač, profesor Mads Peter Heide-Jørgensen, nazvao "velikom promjenom ekološkog režima".
Procjenjuje se da je tokom ljeta 2024. godine oko 4.000 grbavih kitova, 6.000 perajara i 6.000 malih kitova posjetilo Grenlandsko more.
Profesor Heide-Jørgensen, iz Grenlandskog instituta za prirodne resurse, rekao je za Bi-Bi-Si da su promjene u tom regionu "vjerovatno najradikalnije koje možemo vidjeti bilo gdje u subarktičkom području".
Do promjene je došlo usljed porasta temperature mora i dostupnosti hrane. Čini se da se kitovi hrane ribom koja je dospjela u toplije vode istočnog Grenlanda. Istraživači su procijenili da bi tri vrste kitova tokom ljetnje sezone hranjenja mogle da pojedu najmanje 800.000 tona ribe i krila.
Na osnovu ove studije nije jasno da li promjena odražava ukupan porast brojnosti ovih vrsta kitova ili samo njihovu preraspodjelu iz drugih područja.
Drugi stručnjaci sa kojima je britanski javni servis razgovarao rekli su da su zabrinuti zbog toga što istraživanje ukazuje na priliv životinja iz zapadnog Grenlanda. To je osjetljivo pitanje na Grenlandu, zemlji u kojoj se neke vrste kitova love.
Ipak, naučnici navode da njihovi rezultati pokazuju da se ovi "oportunistički" kitovi usani očigledno prilagođavaju promjenama i da bi od njih čak mogli imati koristi.
Međutim, druge arktičke vrste su "sada u nevolji", objasnio je profesor Heide-Jørgensen. Životinje poput narvala i beluga dijele stanište sa ovim drugim kitovima ili ih oni čak potiskuju iz njihovih staništa.
"Za neke vrste klimatske promjene nisu nužno problem - one otvaraju nove mogućnosti. Ali druge vrste gube svoje stanište", istakao je profesor Heide-Jørgensen.