Otrovne biljke u našem okruženju: Doktorica otkriva koje su kobne, a ima ih u našoj blizini

Gotovo svake godine se desi da neiskusni berači, sakupljajući bilje iz prirode, zamijene ljekovite ili čak jestive vrste otrovnim. Osim toga, u prirodi, baštama i vrtovima često nailazimo na biljke čiji plodovi i cvjetovi bojom i oblikom privlače pažnju. Djeca su posebno sklona da stavljaju u usta bobice, žvaću list i cvijet ili jedu sjemenke. 

Sve biljke koje se svrstavaju u otrovne nemaju podjednak stepen toksičnosti, ističe načelnik Nacionalnog centra za kontrolu trovanja VMA profesor dr sc. med. Slavica Vučinić. To, prije svega, zavisi od vrste i intenziteta aktivnih materija biljke. Za biljke, kao i za sve ostale otrove, važi princip (Dosis sola facit venenum - doza čini otrov). Drvo tise je cijelo otrovno, cvijet bagrema nije toksičan, dok otrovnih sastojaka ima u cijeloj biljci. 

Kako dolazi do trovanja?

Do trovanja najčešće dolazi slučajno, iz njopreznosti ili neznanja, zamjenom neotrovnih biljaka s onima koje su toksične. Odlasci u prirodu s malom ili školskom djecom, na ekskurzije, kao i u gradske parkove, dovode ih u kontakt s otrovnim biljem, drvećem, ukazuje doktorka, piše na sajtu VMA.

Simptomi trovanja i ukazivanje pomoći

Simptomi trovanja zavise od vrste biljke te intenziteta toksičnosti aktivne materije. Najčešće tegobe su mučnina, bolovi u želucu, povraćanje, nakon čega, usljed izbacivanja sadržaja, dolazi do olakšanja. U težim slučajevima simptomi su različiti u zavisnosti o kojim se sastojcima radi. Pored gastrointestinalnih poremećaja može doći do otežanog disanja, vrtoglavice i mnogih drugih tegoba. Potrebno je potražiti ljekarsku pomoć. Pri tome dati što potpunije podatke o biljci, načinu i vremenu trovanja kako bi ljekar pružio adekvatnu pomoć.

Kako prepoznati otrovne biljke?

Otrovne biljke nemaju neke posebno vidljive karakteristike pa samim tim ne postoji ni neki univerzalni test za njihovo prepoznavanje. Doktorka Slavica Vučinić ističe da si u Nacionalnom centra za kontrolu trovanja VMA  imali svojevremeno trovanje kod žene koja je odjednom pojela seme iz 30 koštica kajsije. Nakon dva sata primljena u CKT sa znacima kardiotoksičnosti, poremećajem ritma i sprovođenja na EKG-u koji su se održavali satima, ali se na primijenjenu terapiju oporavila.

Pogledajte koje još biljke sadrže otrovne materije:

Oleander

Oleander je veoma otrovna biljka koja sadrži kardiotonične glikozide. Najotrovniji su listovi. Često se gaji po baštama, vrtovima i terasama. Mora se paziti da je van domašaja djece. Prvi znaci trovanja su muka, glavobolja, povraćanje, poremećaj srčanog rada sve do smrtnog ishoda. Osobi koja se otrovala dati aktivni ugalj, obezbijediti da miruje i što pre tražiti pomoć ljekara.

Fikus

Ako dijete dodirne fikus, iritaciju na koži, peckanje i svrab, isprati hladnom vodom, bez upotrebe krema. Ako ga proguta neće moći da diše. Isprati grlo, potražiti ljekarsku pomoć. Atropa belladonna (velebilje), Datura stramonium (tatula) i Hyosciamus niger (bunika) – antiholinergici koji dovode do simptoma antiholinergičkog sindroma (suva usta, zažarena koža, proširene zenice, ubrzan srčani rad, halucinacije). 

Tatula (Datura stramonium) prati naselja, a otrovno velebilje (Atropa belladonna) nikada "ne ulazi u gradove i naselja" jer se javlja jedino kao šumska biljka, na krčevinama bukovih šuma, uz panjeve zbog truleži i na obližnjim šumskim proplancima. Bunika (Hyoscyamus niger) je biljka naselja i zanemarenih staništa oko njih, ali je možemo naći i na obrađivanom zemljištu.

Mrazovac

Mrazovac se često zamijeni srijemušem, samoniklom biljkom, lukovicom širokih, jestivih listova, blagog ali prepoznatiljivog mirisa na luk. Nije preporučljivo brati ga bez dobrog poznavaoca upravo zbog sličnosti s mrazovcem. Mrazovac sadrži alkaloid kolhicin, antimitotik, koji blokira mitoze sprečavanjem sinteze DNK. Kliničke manifestacije trovanja, nakon latentnog perioda, od 3-12 sati, prolaze kroz tri faze. Prvo se javljaju muka, povraćanje, prolivi. Druga faza se javlja nakon 1-3 dana i manifestuje se srčanom slabošću, aritmijama, bubrežnom slabošću, oštećenjem jetre, respiratornom insuficijencijom, poremećajima funkcije kostne srži, smanjenjem krvnih loza, posebno leukocita. Treća faza nastupa nakon 5-7 dana s povećanjem broja leukocita, što znači da se pacijent postepeno oporavlja.

Postoji jasna razlika i u staništu srijemuša i mrazovca. Dok sremuš raste u listopadnim šumama, mrazovac raste na livadama i obodima šuma, nikada u sjenci ili šumi.

Glicinija (WIsteria)

Glicinija je vrsta bršljana koja cvjeta u proljeće. Veliki mirisni cvjetovi su grozdaste strukture i obično su plavkaste, bijele ili crvene boje. Godišnje može narasti i do tri metra. Često se viđaju i čitave zgrade urasle u tu biljku. Mnogi znaju da bršljani mogu biti otrovni, kako s njima (listovima i cvjetovima) treba postupati i da treba prati ruke poslije dodirivanja.

Hortenzija (Hydrangea)

Hortenzija cvjeta od ranog proleća do kraja jeseni. Odlikuje se velikim cvjetovima živih boja - mogu biti bijeli, roze, crveni, plavi i ljubičasti, a njihova boja varira u zavisnosti od sastava zemljišta. Spada u veoma otrovne biljake. Ubrzo nakon gutanja, javlja se osip i svrab kože, otoci, mučnina, pojačano znojenje. U teškim trovanjima, ukoliko se ne primeni terapija, može dovesti do kome i kardiocirkulatornih poremećaja.

Đurđevak (Convallaria majalis)

Iako je đurđevak otrovna biljka, ima neke lekovite sastojke koji se koriste u medicini. Često se sadi u vrtovima kao ukrasna biljka. Cvjeta od početka proljeća pa do kasne jeseni. Cveće đurđevka je otrovno, jer sadrži heterozide koji utiču na rad srca. Otrov uzrokuje mučninu, vrtoglavicu, povraćanje, bolove u ustima i trbuhu, dijareju i grčeve. Đurđevak ima crvene otrovne plodove koji sazrevaju u septembru. Nakon dodira cvjeta, stabljike ili korena ove biljke, potrebno je oprati ruke kako ne bi došlo do trovanja.

Hrizantema (Chrysanthemum)

Hrizantema je višegodišnja biljka, porijeklom iz Azije. Obično se ovim cvećem na zadušnice ukrašavaju grobovi. Izrazito je otrovna biljka. Kod ljudi izaziva svrab i otoke. Poznato je više stotina vrsta ove biljke. Vrtlari je često sade i kako bi otjerali zečeve - naime, oni ovu biljku zbog njenih toksičnih svojstava izbjegavaju.

Azaleja (Rhododendron)

Azaleja je žbunasto cveće, a postoji više vrsta (jednogodišnje i višegodišnje), neke su visoke i desetak metara. Grmovi azaleja imaju halucinogeno i laksativno djelovanje. Simptomi trovanja su povraćanje, osip na koži, glavobolja, zamagljen vid i slabost u mišićima.

Narcis (Narcissus)

Narcis je višegodišnja biljka i jedan od vesnika proleća. Postoji više vrsta ovog cvijeća, ali je najpoznatiji bijeli narcis. Gaji se dosta u Evropi i Sjevernoj Americi, a od njega se prave i parfemi. Ako se proguta lukovica ove biljke, dolazi do grčeva, dijareje i povraćanja. Popratni simptomi su glavobolja, mišićna slabost i zamućen vid. Utiče i na rad srca.

 (VMA/MONDO)