Savjeti doktora Popovića kako da sačuvamo srce i glavu tokom paklenih vrućina.
Kako preživjeti afričke temperature na vrelom asfaltu? Koji su prvi simptomi sunčanice i toplotnog udara? Kako da ih prepoznamo? Kako da sačuvamo srce i glavu? Na ova pitanja odgovorio je kardiolog dr Goran Popović.
U danima kada temperature prelaze 40 stepeni Celzijusa, briga o zdravlju postaje prioritet. Visoke temperature mogu ozbiljno ugroziti naše zdravlje, pa je važno znati kako se zaštititi i prepoznati opasne simptome na vrijeme. U emisiji "Uranak" na televiziji K1, dr Popović je dao stručne savjete i preporuke za očuvanje zdravlja tokom ovih paklenih vrućina.
"Većina ljudi jako loše podnosi vrućinu, a mi doktori trebamo da im damo savjet kako da spriječe da ta vrućina bude nepovoljna po njih i da bude životno ugrožavajuća, što se dešava.
Pacijenti su uglavnom stari hronični bolesnici, jer je potrebno korigovati terapiju, a novi bolesnici se prvi put sreću sa nekim od kardioloških problema. Najčešće su to skokovi ili padovi krvnog pritiska."
Šta znači mijenjanje terapije srčanim bolesnicima tokom vrelih dana?
"Pacijent od oko sedamdesetak godina, koji ima povišen krvni pritisak, aritmiju, imao je infarkt, ugrađen mu je stent i dodatno ima šećernu bolest, zbog toga ima veliki broj različitih lijekova. Svaki od tih lijekova može na određeni način da utiče na krvni pritisak. Takvim pacijentima se savjetuje da kod kuće češće mjere krvni pritisak i da na osnovu toga korigujemo terapiju, obično je smanjimo. Kada prođu vrućine, tu terapiju vraćamo na određene propisane doze".
Doktori savjetuju da bi razlika između klimatizovane prostorije i spoljne temperature trebala da bude osam stepeni.
"Kada napolju imate 40 stepeni, naravno da nećete klimu držati na 32 stepena, ali je vrlo bitna aklimatizacija. Držite u prostoriji nekih 27 stepeni, neće biti mnogo. Ne treba pretjerivati i nemojte spuštati ispod 25. To je neka donja granica komfora kada organizam može da se adaptira, jer ako dugo boravite u toj hladnoj prostoriji pa izađete napolje bez neke aklimatizacije, zaista možete da doživite kolaps", rekao je doktor, a potom objasnio šta znači aklimatizacija:
"Mnogi ljudi u kolima drže veoma nisku temperaturu i onda kada izađu iz auta padnu i izvrnu se pored njega. Ako već planirate izlazak napolje iz kancelarije, automobila, kuće, podignite temperaturu na tih nekih 27 stepeni. Biće vam manji toplotni šok kada izađete na 40 stepeni," dodaje.
Ukoliko na velikim vrućinama morate da idete negdje, doktor savjetuje da se sve obaveze završe do 10 sati.
"Ako baš morate da izlazite u podne, birajte sjenovitu stranu ulice. Ako nema sjenke, obavezno stavite šešir ili kačket na glavu. Poželjno je kačket okrenuti naopako kako biste čuvali vrat, jer kroz njega prolaze krvni sudovi, a osunčavanje vrata dovodi do kolapsnog stanja zbog širenja krvnih sudova. Pokvasite glavu i kačket, jer ćete manje ugroziti glavu. Moramo znati da naš mozak najviše trpi, kao i srce i cijeli organizam. Kada se krvni sudovi u mozgu prošire, krvni pritisak pada i dolazi do kolapsnog stanja, što može dovesti do raznih povreda. Nosite sa sobom obavezno flašicu vode koja ne mora biti zaleđena; čak mnogi ljekari tvrde da mlaka voda bolje hladi, iako to nikome od nas ne djeluje kao razumno objašnjenje. Takođe, nemojte unositi alkohol", kaže doktor i objašnjava zbog čega nije poželjno piti čak ni pivo na velikim vrućinama:
"Pivo potencira znojenje, koje će da ohladi kožu i potpuno će vas iscrpiti, jer gubite tečnost i elektrolite. Kada unosite tečnost, morate nadoknađivati i elektrolite da ne bi došlo do disbalansa. Savjetujem da se pije magnezijum, jer on stabilizuje rad srca. Ne treba piti samo običnu vodu, može i gazirana, jednu ili dvije čaše, jer ona sadrži dovoljno elektrolita koje ćete nadoknaditi. Hidratacija je iznad svega. Vrlo je važno znati koja je količina potrebna. Na ovoj temperaturi, potrebno je piti do 3 litre vode dnevno, a oni koji rade na otvorenom, moraju piti po šest ili sedam litara vode, jer mnogo gube toplotu znojenjem."
Kardiovaskularni sistem na toploti najviše trpi.
"Kardiovaskularni sistem prvi reaguje na veliku toplotu obaranjem krvnog pritiska, zato što dolazi do širenja krvnih sudova. Nagli pad pritiska može dovesti do ubrzanog rada srca. Ako je srce bolesno i nemate odgovarajuću terapiju za koronarnu bolest, možete izazvati srčani udar, a poremećaj ritma može dovesti do gubitka svijesti," kaže doktor i nastavlja:
"Što se tiče digestivnog sistema, on može indirektno opteretiti vaš kardiovaskularni sistem ako jedete kaloričnu i masnu hranu. Zato je preporuka da ne unosite velike količine mesa i masne hrane, jer varenje takve hrane zahtijeva puno krvi i enzima, što opterećuje kardiovaskularni sistem i može izazvati brojne posledice. Preporučuje se lagana hrana i veliki unos tečnosti", dodaje.
"Nemojte da jedete masno lisnato tijesto, komplet lepinja je zabranjena, jer je to masna kalorična hrana, koja je potpuno nepotrebna u ovim situacijama. Jedite žitarice i lako svarljive namirnice", dodaje.
"Sunčanica nastaje ako smo duže vrijeme bili na direktnom suncu nezaštićeni. Ako glava nije zaštićena, prvo se javlja glavobolja, malaksalost, nestabilnost, vrtoglavica, nesvjestica, i na kraju padanje u nesvjest. Može doći do mučnine, povraćanja i povišene temperature. Sve je to posljedica direktnog izlaganja suncu. Kod toplotnog udara dolazi do pregrevanja organizma i uprkos tome što počinjemo da se znojimo tokom pregrijavanja, to nije dovoljno da ga rashladimo, dolazi do klonulosti ili padanja u nesvijest. Najčešće je to posljedica boravka u neklimatizovanim prostorijama.
Simptomi mogu biti slični kao kod sunčanice, iako se kod toplotnog udara prvo javlja malaksalost, klonulost i povišena temperatura, pa tek onda povišena temperatura, mučnina i glavobolja. Kod obe situacije, glavna pomoć je skloniti se sa sunca ili iz te pretople prostorije. Ohladiti se vodom, polivati tijelo vodom, unositi vodu, pri čemu ne treba unositi odjednom velike količine tečnosti. Ako primijetite da su vam usta suva i da ne možete da se znojite, popijte jednu čašu vode, a onda na svaka dva minuta po par gutljaja, jer ćete na taj način dovesti organizam u stanje rehidratacije i nećete ga preopteretiti velikom količinom tečnosti", zaključio je dr Popović.
(Uranak K1/Mondo)