Zdravlje

Kako boli diskus hernija: Ne smijete da trpite dugo, u suprotnom vas čekaju teške muke

Autor Vesna Kerkez

Kako boli diskus hernija i kako se liječi?

Izvor: Shutterstock

Bol u vratu ili duž kičmenog stuba može da ima različite uzroke. On nastaje zbog upale i grča u brojnim mekim tkivima npr. u mišićima, ligamentima, kapsulama zglobova i pripojima ovih struktura.

Povezan je sa: nepravilnim držanjem; traumama; slabim mišićima koji drže posturu (duboki mišići oko kičme, mišići leđa, vrata i trbuha,...); stalnim opterećenjem kičme (prekomjerna tjelesna težina, opterećenja na poslu, nepravilni pokreti saginjanja i dizanja tereta, tokom sportskih aktivnosti,...).

Takođe bolest može početi i okviru raznih reumatskih bolesti ili nakon povreda. Tegobe vezane za kičmeni stub su česte u bolestima koje napadaju veći broj organa npr. sistemske autoimune bolesti, osteoporoza, neke bolesti krvi, maligne bolesti, bolesti koje duže vrijeme dovode do smanjenog kretanja.... Mnoge bolesti okolnih organa mogu izazivati bol koji imitira bolesti kičmenog stuba (bubrezi, materica, jajnici,...). Gore navedene bolesti se obično neurohirurški ne liječe i rjeđe izazivaju neurološka oštećenja, objašnjava prof. mr Željko Kojadinović za Stetoskop.

On ističe da je važno spriječiti da bol traje neprekidno 3-6 mjeseci. "Ukoliko hronični bol dugo traje, on može postati bolest za sebe. U tim slučajevima, i kada se izliječi uzrok bola, bol ostaje.

Ovo se tumači različitim promjenama u nervnom sistemu (tkivima oko kičmenog stuba, korijenu živca, čak i u mozgu). Do ovih promjena dovodi primarni uzrok, ali i dugotrajno trpljenje bola. Zbog toga je važno da se, pošto-poto, spriječi da značajan bol neprekidno traje duže od 3-6 meseci.

Izvor: Shutterstock

U nerohirurgiji je važno ustanoviti 3 tipa procesa na kičmi koja se mogu liječiti hirurški. To su:

A - Patološke promjene koje vrše pritisak na nervne strukture (kičmenu moždinu ili korijene živaca);

B - Nestabilnost dijelova kičmenog stuba

C - Drugi, hirurški rješiv, uzrok bola.

Najčešće patološke promjene koje vrše pritisak na nervne strukture nastaju kao posljedica degeneracije unutar kičmenog stuba (diskova, pršljenova, zglobova, ligamenata...). Rjeđe su posredi tumori, infekcije, urođene anomalije, povrede... Ove promjene najčešće, pored bolova, izazivaju i neka neurološka oštećenja.

Degenerativne promjene mogu zahvatiti diskove. U njima tokom godina dolazi do "zamora materijala" kao posljedica opterećenja i lošijeg sastava diska (disk manje otporan na ponavljana opterećenja se može naslijediti). Disk se sastoji iz središnjeg dijela (nucleus pulposus) koji služi kao amortizer, a bogatiji je vodom i perifernog prstena koji daje čvrstinu disku.

U slučaju degeneracije središnji dio gubi vodu, periferni prsten puca. Tada dijagnoza procesa na kičmi može da glasi: hernijacija diska, Protrusio disci, Prolapsus disci, ekstruzija diska, diskus hernija, kičmena kila… U kliničkom smislu, ovo može da odgovara dijagnozama: Radiculopathia, Radiculomyelopathia, Sy cervicobrachiale...

Liječenje može biti simptomatsko, fizikalno ili hirurško

Cilj liječenja je da se dio koji vrši pritisak na nervnu strukturu odmakne od nje. Kod vratne kičme, kao i kod slabinske, glavno je pitanje, ako pacijent ima dijagnozu diskus hernije - operisati ili ne?

Kod vratne kičme, ukoliko dominira rast koštanih izraštaja (osteofita), najčešće se radi odstranjenje kompletnog diska i ovih izraštaja operacijom od napred. Umjesto odstranjenog diska ubacuje se transplantat karlične kosti, vještački materijali ili proteza.

Kičmena nestabilnost je najčešće rezultat povrede ili degenerativnih promjena. Ona podrazumijeva svaku promjenu odnosa između pršljenova koja vodi ka poremećaju posture, bolovima i/ili neurološkim oštećenjima. Nestabilnost se dijagnostikuje rentgenskim, CT i MR snimcima. Nakon toga se odlučujemo da li nestabilnost da liječimo operativno i kojom metodom.

Ukoliko u predjelu vrata postoji samo diskus hernija može se raditi operacija od nazad slično kao u slabinskoj kičmi. 

(Stetoskop / Lepa&Srećna / MONDO)