Šta je otpornost na antibiotike? SZO je svrstava u prijetnje čovječanstvu, ovo su svi detalji

Kada se razbolimo i osjećamo se zaista loše, posljednjih decenija je skoro pa očekivano da će nam ljekar prepisati antibiotik, koji će pomoći organizmu da se izbori sa mikrobom koji je napravio problem. Antibiotici pomažu, zar ne? Ali Svjetska zdravstvena organizacija godinama upozorava na otpornost na antibiotike, odnosno antimikrobijalnu rezistenciju (AMR).

Antibiotici mogu da izliječe samo bakterijske infekcije, ali im čak i to postaje sve teže - zbog porasta broja bakterija otpornih na lijekove.

"Otpornost na antibiotike ugrožava ljudsko zdravlje na načine koje nikada nismo vidjeli, i ta situacija vremenom postaje sve gora", kaže Robin Patel, MD, direktor Laboratorije za istraživanje infektivnih bolesti na klinici Mejo. 

Šta je otpornost na antibiotike?

Antibiotici su lijekovi dizajnirani da zaustave infekcije uzrokovane bakterijama. Oni djeluju tako što ubijaju bakterije ili sprečavaju njihovo razmnožavanje i širenje. Postoje i oralni i lokalni antibiotici, kao i antibiotici koje morate udahnuti ili oni koji se daju intravenozno ili putem injekcije.

Dugi niz godina, antibiotici su bili efikasni - spasavali su živote. Posljednjih godina, porast broja sojeva bakterija otpornih na antibiotike ugrozio je efikasnost ovih lijekova. Bakterije koje su nekada bile ranjive promijenile su se kao odgovor na upotrebu antibiotika. Postale su sposobne da izdrže lijekove ili da se odupru lijekovima i prežive.

Rezultat je otpornost na antibiotike. Neki ljudi čak nazivaju bakterije otporne na antibiotike "superbakterijama".

Kako nastaje otpornost na antibiotike?

Ponekad su bakterije prirodno otporne na antibiotike, možda zbog deblje ćelijske membrane od uobičajene ili sposobnosti da proizvode neutralizujuće enzime, prema Institutu Milken. Međutim, generalno, mnoge bakterije razvijaju otpornost na antibiotike na jedan od sljedećih načina:

• Mutacije DNK bakterije mogu se pojaviti tokom replikacije (kada se bakterije razmnožavaju). To ih čini otpornijim na antibiotike i sposobnijim za preživljavanje.
• Može doći do horizontalnog prenosa gena. Ovo uključuje genetski materijal koji se kreće od bakterija otpornih na antibiotike u druge bakterije i čini ih otpornim.
• Otporne bakterije mogu da nastave da se razmnožavaju, čak i ako su izložene antibioticima.

Prema izvorima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), zloupotreba i prekomjerna upotreba antibiotika tokom vremena doveli su do ove situacije.

Na primjer, studija iz 2018. godine primijetila je vrhunce u zdravstvenim radnicima koji propisuju antibiotike tokom sezone prehlade i gripa, iako su te bolesti uzrokovane virusima, a ne bakterijama. Ovo ukazuje na stalno i široko rasprostranjeno neodgovarajuće propisivanje antibiotika tokom zime.

U određenoj mjeri, sve veća kriza nastala je zato što su antibiotici bili toliko efikasni, kaže Patel.

"Takođe su postali veoma laki za upotrebu, uzimanje, prepisivanje i pošto su bili tako korisni i laki za upotrebu, postali su često korišćeni. Ali što više antibiotika koristite, to je veći pritisak na bakterije da razviju otpornost na te antibiotike", dodaje Patel.

Koji su rizici rezistencije na antibiotike?

Najveći rizik od rezistencije na antibiotike je to što više nećemo moći da pobijedimo infekcije koje su se nekada mogle liječiti antibioticima. Opcije liječenja mnogih infekcija postaće ograničenije. Preostale opcije mogu da budu skupe, što ih stavlja van domašaja za neke ljude.

Pored toga, mnoga medicinska dostignuća i tretmani zavise od dostupnosti antibiotika - među njima su operacije zamjene zglobova, transplantacije organa, liječenje raka i liječenje brojnih hroničnih zdravstvenih stanja.

Šta možemo da uradimo u vezi sa rezistencijom na antibiotike?

Naučnici neprestano traže bolje načine za korišćenje antibiotika koje imamo. Nasumično kontrolisano ispitivanje iz 2019. godine otkrilo je da je kraća tura antibiotika bila podjednako efikasna kao i duža kod ljudi koji su hospitalizovani sa gram-negativnom bakteremijom (kada određena vrsta bakterije uđe u krvotok), što može da dovede do sepse ili septičkog šoka ako se ne liječi.

Takođe je važno uzeti u obzir mikrobiom sopstvenog tijela. Vaše tijelo je dom za milijarde i milijarde mikroorganizama - u vašem gastrointestinalnom traktu, vašoj oralnoj sluzokoži, pa čak i vašoj koži. Kada uzimate antibiotike, ubijate bakterije koje izazivaju infekciju, ali takođe uništavate druge mikroorganizme koji mogu da zaštite vaše tijelo od pretnji. Rezultat je neuravnotežen mikrobiom.

Na kraju, istraživači se nadaju da bi bolje razumijevanje mikrobne ekologije moglo da pomogne u kreiranju strategija za sprečavanje infekcija i bolesti. Stručnjaci preporučuju da ljudi pažljivo prate uputstva kada im ljekar prepiše antibiotik. Oni takođe pozivaju ljude da slijede ove smjernice:

• Ne tražite antibiotike od svog ljekara ili zdravstvenog radnika ako vam ih ne prepišu, jer su antibiotici prikladni samo za bakterijske infekcije.
• Nemojte da uzimate antibiotik osim ako vam to ne prepiše zdravstveni radnik. (Ako niste sigurni u vezi sa bilo kojim antibioticima koji su vam propisani, obratite se svom ljekaru primarne zdravstvene zaštite, ako ga imate.)
• Ne dijelite antibiotike ni sa kim.
• Nikada ne koristite preostale antibiotike.
• Uzimajte antibiotike kako je propisano i pratite sva uputstva na pakovanju. A ako imate bilo kakvih pitanja, obavezno pitajte svog ljekara.

(MONDO/Healthline)