Stručnjaci iz oblasti medicine su danas u Banjaluci upozorili da sve veća upotreba i propisivanje antibiotika prijeti da dovede do otpornosti bakterija čime bi njihova svrha postala beskorisna.
Povodom sedmice evropske svjesnosti o antibioticima održan je okrugli sto, čiji je ovogodišnji moto „Širite svjesnost, zaustavite rezistenciju“, gdje su medicinski stručnjaci predstavili podatke koji pokazuju da je došlo do povećanja upotrebe antibiotika, posebno za vrijeme pandemije korona virusa.
Pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite u Vladi Srpske dr Amela Lolić apelovala je na zdravstvene radnike da ne propisuju ovaj lijek višenamjenski i da poštuju njegovu svrhu.
„Antibiotska rezistencija je veliki problem u svijetu i nekako ne uspjevamo na najbolji način da se sa tim izborimo, jer je odavno ušlo u naviku, a naročito na ovim prostorima da se propisuju. Navikli smo na široku upotrebu antibiotika i kad im jeste vrijeme i kad nije. Isto tako naše kolege, odnosno neki od njih, su navikli da ih previše propisuju, te im je lakše propisati nego se ubijeđivati sa ljudima. Doba korone donijelo je nove izazove i različite pristupe, ali smo povremeno imali informacije da se kroz primarnu zdravstvenu zaštitu propisuje jako puno antibiotika i ne uvijek opravdano“, navela je ona.
Prof. dr Goran Stevanović specijalista infektivnih bolesti iz Klinike za infektivne tropske bolesti iz Srbije istakao je da antibiotici služe za „ubijanje bakterija“ i ništa drugo.
„Uvijek u našem društvu, regionu. ali i šire se zaboravlja koliko su antibiotici specifični lijekovi. To su lijekovi izuzetno usmjerenog i ograničenog efekta. Oni služe, grubo rečeno, da ubiju bakterije. Kada se primjenjuju tamo gdje nema bakterija mogu napraviti neželjene efekte. Na duže staze, njihov negativan efekat može biti generisanje otpornosti bakterija na antibiotike. Sve većom upotrebom antibiotika rizikujemo da ostavimo naredne generacije bez oružja za borbu protiv bakterijskih infekcija“, rekao je on.
Stevanović ističe da je svrha edukacije, ne samo da podigne svijest zdravstvenih radnika, nego i populacije koliko su antibiotici značajni i koliko se pažljivo moraju upotrebljavati.
Dr Pava Dimitrijević, specijalista mikrobiologije i načelnik službe za mikrobiologiju na Institutu za javno zdravstvo Srpske kaže da Institut već 11 godina prati potrošnju antibiotika.
„Kovid pandemija je i ovaj problem dovela do kulminacije gdje nije bitno da se u to uključe zdravstveni radnici nego cijela javnost. Moramo se boriti da sačuvamo ovu grupu lijekova koja spašava živote. Predviđanja nisu dobra jer se govori da ćemo za narednih 20 do 30 godina imati milione smrti ljudi koji neće imati čime da se liječe zbog visokog stepena rezistencije odnosno otpornosti na antibiotike“, rekla je ona.
Dodaje da se BiH trenutno nalazi u srednjoj grupi u procentu potrošnje ove vrste lijekova.
„Daleko smo od skandinavskih zemalja koje spadaju u one sa malom potrošnjom, jer je kod nas njihova upotreba višestruka. Manja je upotreba u odnosu na meditreranske zemlje koje spadaju u najveće konzumente. Mi smo negdje u sredini. Svakako spadamo u zemlje koje ih mnogo troše“, ističe dr Dimitrijević.
Napominje da se svake godine mijenja ciljna grupa kojoj su predavanja namjenjena, te su ove godine u fokusu infektolozi i ljekari koji su radili sa kovid pacijentima.
"Mijenjamo kategorije da bi što više ljudi dobili te informacije. Nije samo problem propisivanje antibiotika u humanoj medicini već i u veterini“, poručuje ona.
Magistar farmacije Mirjana Đermanović kaže da se za vrijeme korone potrošnja antibiotika znatno uvećala.
„Klada govorimo o 2020. godini kada je proglašena pandemija, potrošnja lijekova iz grupe antibiotika se znatno povećala. Kada je u pitanju potrošnja u apotekama otvorenog tipa, ona je porasla za 50 odsto u odnosu na 2019. godinu. Bolnička potrošnja porasla je oko 38 odsto“, zaključila je ona.
