Dobre bakterije u crijevima utiču na način na koji se nosite sa stresom, pokazala je nova studija.
Dobre bakterije u crijevima su ključni igrači u borbi protiv anksioznosti i stresa, potvrdila je nova studija. Koliko su dobro stanje crijeva i sastav bakterija bitni za imunitet i celokupno zdravlje, ne samo organe za varenje i probavu, u nekoliko navrata je za MONDO potvrdio i srpski imunolog dr Borislav Kamenov.
Nove studije su uočile vezu crijeva i sa mentalnim zdravljem i sugerišu da bi raznovrstan mikrobiom crijeva mogao da poboljša način na koji se nosimo sa stresom.
Otkrića naučnika sa Kalifornijskog univerziteta u Los Anđelesu (UCLA) i objavljena u specijalizovanom časopisu Nature Mental Health pokazala su da održavanje zdravog digestivnog trakta, koji sadrži veliki broj "dobrih" bakterija, može da pomogne mozgu da bolje upravljaj emocionalnim i mentalnim pritiskom sa kojim se većina nas svakodnevno suočava.
U studiji je učestvovalo 116 ljudi, detaljno je analizirana njihova otpornost na stres, kao i sposobnost da vjeruju sopstvenim instinktima i pozitivno razmišljaju o prihvatanju promjena. Učesnici su podeljeni u dvije grupe, jednu su činili oni koji su imali veći rezultat otpornosti, dok su u drugoj bili oni sa nižim rezultatom.
Ispitanicima je urađen CT skener kako bi se provjerile funkcije mozga povezane sa regulacijom emocija, a istraživači su prikupili i uzorke stolice kako bi učesnicima studije odredili mikrobiom crijeva.
Veza između crijeva i mentalnog i emocionalnog blagostanja
Pa tako su primjetili pojavu dva obrasca kod onih koji su bili otporniji na stres – odnosno da je njihova mikrobna aktivnost povezana sa niskim nivoom upale, kao i boljim stanjem crijevne barijere.
Arpana Čerč, neuronaučnica u Gudman-Luskin centru za mikrobiom UCLA i koordinator studije, objasnila je da crevna barijera apsorbuje hranljive materije i blokira ulazak toksina i patogena u krvotok. Kada ona postane propusnija i dozvoli "curenje", javlja se upala koja je takozvani stresni signal za mozak i upozorava da nešto nije u redu.
Istraživači vjeruju da rezultati studije ukazuju da ono što jedemo ne utiče samo na mikrobiom u našim crijevima, već i na zdravlje mozga.
"Studija je otkrila da je sposobnost da se nosimo sa stresom povezana i sa našim mozgom i mikrobiomom crijeva", rekao je nutricionista i specijalista za funkcionalnu medicinu Beks Prejd.
"Određene osobine mozga i crijevnih bakterijaneke ljude čine otpornijima na stres, što pomaže da bolje upravljaju psihološkim tegobama, da regulišu emocije i poboljšaju kognitivne funkcije. Poboljšanje zdravlja crijeva može da poveća otpornost na stres i poboljša opšte mentalno zdravlje", istakao je nutricionista.
Prejd kaže da nova studija sugeriše da mikrobiom creva i mozak rade zajedno kako bi nam pomogli da bolje upravljamo stresom i poboljšamo mentalno zdravlje. Bakterije u crijevima proizvode neurotransmitere kao što je serotonin, koji igraju ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja.
Kako poboljšati zdravlja crijeva i raspoloženje
Da biste povećali količinu dobrih bakterija u crevima, a koje su toliko važne za raspoloženje i način na koji se nosite sa stresom, stručnjaci preporučuju da se pridržavate nekih osnovnih pravila:
- Pridržavajte se ishrane zasnovane na celim namirnicama, posebno biljnog porekla - ona uključuje širok izbor voća, povrća, integralnih žitarica i mahunarki. "Ove namirnice su bogate vlaknima kojima se hrane korisne bakterije u crijevima", objašnjava Prejd.
- Jedite fermentisanu hranu - u ishranu treba što češće uključivati namirnice kao što su jogurt, kefir, kiseli kupus, kiseli krastavci ili kombuha. "Takva hrana sadrži probiotike koji pomažu u održavanju zdravog crijevnog mikrobioma", kaže doktor.
- Pijte dovoljno vode - "Adekvatna hidratacija podržava sluzokožu koja oblaže unutrašnjost crijeva i održava ravnotežu dobrih bakterija", ističe nutricionista.
- Ograničite potrošnju šećera i prerađene hrane - poželjno je da smanjite unos intenzivno obrađene hrane, što je više moguće. Ona stimulišu razmnožavanje štetnih bakterija u crevima i utiče na ravnotežu crevnog mikrobioma, upozorava Prejd.
- Konzumirajte prebiotike - to su nesvarljiva vlakna koja hrane korisne bakterije. "Namirnice bogate prebioticima su bijeli luk, luk, praziluk, špargla, banane i koren cikorije", kaže nutricionista.
- Uzimajte probiotske suplemente - probiotički suplementi mogu da pomognu u povećanju broja korisnih bakterija u crijevima.
- Izbjegavajte antibiotike kada nisu potrebni - ljekari upozoravaju da antibiotike treba uzimati samo kada postoji jasna preporuka i kada je to apsolutno neophodno. Oni mogu da unište ravnotežu mikroba u crijevima. Uvek ih uzimajte kada ste na antibiotskoj terapiji.
(MONDO)