Zdravlje

Znate li šta je "sindrom mrtve zadnjice": Prvi znak je bol, a onda i hodanje postaje teško

Mnogi od nas provode sate sjedeći, fokusirani na posao koji se obavlja za stolom.

Izvor: Jan Schneckenhaus/Shutterstock

Već znamo da dugotrajno sjedenje može da ima negativne posljedice po zdravlje, od povećanja tjelesne težine do problema sa varenjem i hipertenzije. Međutim, jedna od manje poznatih posljedica sjedentarnog načina života je "sindrom mrtve zadnjice", takođe poznat kao glutealna amnezija.

Sindrom se javlja kada jedan od glutealnih mišića, gluteus medius, prestane da radi ispravno. Doktori objašnjavaju da se ovaj sindrom javlja kada srednji mišić zaboravi da se aktivira. Kada sjedimo duže vrijeme, mišići na prednjem dijelu kuka i butine omogućavaju glutealnim mišićima da se prekomjerno "odmaraju". Ovaj dug period neaktivnosti uzrokuje da neuroni koji aktiviraju mišiće, sporo reaguju.

Vremenom, ova vrsta mišićne amnezije dovodi do slabljenja gluteus srednjeg mišića, destabilizuje karlicu i područje trupa, što doprinosi lošem držanju, bolu i otežanom hodu. Sindrom je iznenađujuće čest u savremenom svijetu, posebno među onima koji rade u kancelarijama ili provode mnogo sati za volanom.

Simptomi

Simptomi ovog sindroma uključuju utrnulost u predijelu zadnjice, kao i druge simptome nelagodnosti i bola, uključujući:

  • Ukočenost u predijelu butina
  • Bol u mišićima lista
  • Bol koji se širi niz noge
  • Nelagodnost u kukovima i donjem dijelu leđa, posebno tokom ili poslije fizičke aktivnosti
  • Poteškoće u penjanju uz stepenice
  • Bol i ukočenost u kukovima, koljenima i donjem dijelu leđa

Ovi simptomi nastaju usljed slabljenja i nagomilane napetosti u gluteus medius mišiću, koji podnosi pritisak dugotrajnog sjedenja.

Kako njime možete da upravljate?

Na sreću, "sindromom mrtve zadnjice" možete da upravljate uz nekoliko jednostavnih promjena načina života. Doktori preporučuju da održavate glutealne mišiće aktivnim kroz redovnu vježbu i prilagođavanje držanja za stolom. On objašnjava da bi gluteus trebalo da bude najjača karika u tijelu. Kada je ova karika slaba, cijeli sistem postaje ranjiv.

Strategije za borbu protiv sindroma:

  1. Česte pauze: Pravite pauze svakih 30-60 minuta da ustanete, istegnete se i napravite nekoliko koraka. Čak i 15-20 minuta može da ima značajan uticaj.
  2. Ciljane vježbe: Jednostavne vježbe kao što su mostovi na jednoj nozi i podizanje karlice pomažu u jačanju glutealnih mišića. Ove vježbe možete da radite bez posebne opreme, dovoljne su dvije ili tri vježbe dnevno.
  3. Pilates: Vježbanje pilatesa, koji naglašava snagu i fleksibilnost jezgra, takođe je odličan način da održite gluteuse aktivnim.

(MONDO)