Stručnjaci upozoravaju na lavlju dijetu koja postaje ekstremno popularna na društvenim mrežama.
Zamislite jelovnik u kojem se na tanjiru nalazi isključivo meso. Bez voća, povrća, mliječnih proizvoda, žitarica - bez kompromisa. Tako izgleda tzv. lavlja dijeta, način ishrane koji postaje sve popularniji na društvenim mrežama. Iako mnogima djeluje intrigantno, nutricionisti nemaju dilemu. Riječ je o kontroverznom i potencijalno opasnom režimu. Ekstremna dijeta nosi ozbiljne posljedice.
Lavlja dijeta je radikalan pristup zdravlju, pa je mnogi stručnjaci oštro kritikuju. Zasniva se gotovo isključivo na mesu, iznutricama, životinjskoj masti i soli, a eliminiše ne samo prerađenu hranu, već i povrće, voće, žitarice i mliječne proizvode - upravo one grupe koje bi, prema savremenim preporukama, trebalo da budu osnova zdrave ishrane. Iako njeni zagovornici tvrde da poboljšava raspoloženje i smanjuje upale, stručnjaci upozoravaju da može da izazove ozbiljne nutritivne deficite i dugoročne zdravstvene probleme.
Šta je lavlja dijeta?
Riječ je o ekstremnoj verziji mesne dijete, koja isključuje sve druge grupe namirnica, čak i kafu i čaj. U svojoj najstrožoj formi, uključuje samo crveno meso (najčešće govedinu), so i vodu. Nema ribe, jaja, piletine, a pogotovo ne biljaka.
Ova dijeta se oslanja na ideju da bi ljudi trebalo da jedu kao predatori - prirodno i instinktivno. Neki tvrde da pomaže kod upala, problema sa crijevima, pa čak i depresije ili autoimunih bolesti. Koliko je to zaista istina, a koliko mit sa interneta?
Kako funkcioniše lavlja dijeta i šta kažu stručnjaci?
Stručnjaci sa portala Dietetycy.org.pl ističu da je lavlja dijeta jedan od najrestriktivnijih režima ishrane koji postoje. Iako obezbjeđuje proteine i masti, potpuno zanemaruje vlakna, vitamine i antioksidanse, koji su neophodni za normalno funkcionisanje tijela. Ne ispunjava nijednu od aktuelnih naučno utemeljenih preporuka o zdravoj ishrani.
"Nedostatak povrća i voća znači manjak vitamina C, folne kiseline i polifenola, koji djeluju protivupalno i štite ćelije od oštećenja", upozoravaju nutricionisti.
Lavlja dijeta eliminiše i komponente koje kod osjetljivih osoba mogu da iritiraju digestivni sistem - poput glutena, lektina i supstanci koje podstiču upale. To može privremeno da ublaži simptome kod osoba sa nejasnim dijagnozama, što dodatno pojačava njenu popularnost. Međutim, nedostatak raznovrsnosti u ishrani može da naruši crijevnu floru, izazove deficite i pojača tegobe kada se druge namirnice ponovo uvedu. Zato ovakva ishrana nikako ne bi trebalo da se sprovodi bez nadzora stručnjaka.
Potencijalne posljedice lavlje dijete uključuju:
- zatvor i probleme sa varenjem (zbog manjka vlakana),
- povećan rizik od srčanih bolesti (zbog zasićenih masti),
- mogući nedostatak vitamina i minerala,
- pad energije i lošije psihičko stanje,
- acidozu i ketozu,
- povišen holesterol,
- veći rizik od osteoporoze.
Zašto je lavlja dijeta postala popularna?
Njeni promoteri su uglavnom korisnici društvenih mreža koji zagovaraju drastične promjene načina života. Često su to osobe razočarane konvencionalnim metodama liječenja, koje samostalno tragaju za "prirodnim" rješenjima. Njihove priče su često emotivne, ali bez naučne osnove.
Popularnost lavlje dijete potiče i iz psiholoških razloga. Daje osjećaj kontrole i brze rezultate. U digitalnoj eri, jednostavne poruke, dramatične promjene i fotografije "prije i poslije" često imaju jači efekat od stručno potkrepljenih saveta nutricionista. Zato, uprkos kritikama, ova dijeta i dalje dobija pažnju.
Iako djeluje jednostavno i obećava poboljšanje zdravlja, lavlju dijetu treba posmatrati s velikom dozom opreza, kao i sve druge radikalne dijete. Ishrana bazirana isključivo na mesu je rizičan eksperiment koji može da nanese više štete nego koristi. Umjesto da se oslanjamo na ekstremna rješenja, bolje je pažljivo birati kvalitetnu i raznovrsnu hranu.
(MONDO)