Jedna vrsta mesa posebno loše utiče na crijeva jer sadrži nitrate, koji mogu da izazovu upalu, upozoravaju gastroenterolozi.
Zdravlje crijeva podrazumijeva mnogo više od same probave. Imunitet, zdravlje mozga, prevencija bolesti i zdravlje srca usko su povezani sa stanjem crijeva. A kao što možete da pretpostavite, ishrana ima ključnu ulogu.
Sve što jedete ili pijete - ili pomaže vašim crijevima ili im odmaže. Naravno, postoje i drugi faktori koji utiču na zdravlje crijeva (na primjer genetika, san, fizička aktivnost i stres), ali ako se pridržavate ishrane koja podržava crijeva, koristi će imati cijeli vaš organizam.
Ne možete da zamislite život bez mesa? To je u redu. I gastroenterolozi, dr Nil Parik i dr Lejbelis Padilja, ističu za Parade da su neke vrste mesa štetnije za zdravlje crijeva od drugih. Prema njihovim riječima, najproblematičnije su ultra-prerađene mesne prerađevine, poput viršli, suhomesnatog i kobasica.
Dr Parik objašnjava da su ove vrste mesa posebno loše za crijeva jer sadrže nitrate, koji mogu da izazovu upalu i povećanu propustljivost crijeva. Naučna istraživanja pokazuju da prerađeno meso može biti naročito štetno kada se priprema na visokim temperaturama.
Oba ljekara takođe naglašavaju da ultra-prerađene mesne namirnice smanjuju broj korisnih bakterija u crijevima, što je još jedan razlog zašto savjetuju da se one ne konzumiraju redovno.
Kada već birate da jedete meso, dr Parik preporučuje nemasne vrste, poput neprerađene piletine.
"Riba, naročito ona bogata omega-3 masnim kiselinama, kao što su losos i sardine, sadrži antioksidanse i deluje protivupalno na crijeva", dodaje on.
Zapravo, naučna istraživanja pokazuju da je riba izuzetno korisna za zdravlje crijeva, jer podržava mikrobiom i pomaže u sprečavanju upala.
"Postoje čak i dokazi iz proučavanja tzv. Plavih zona, regija u kojima ljudi redovno žive duže od 100 godina i pritom su dobrog zdravlja, koji ukazuju na to da meso treba posmatrati kao prilog, a ne kao glavno jelo - kao šlag na torti, slikovito rečeno", kaže dr Padilja.
Ona naglašava da ovakav način ishrane ne znači potpuno izbacivanje mesa, već prilagođavanje balansa tako da obroci budu više zasnovani na biljkama nego na mesu.
Kada počnete češće da eksperimentišete sa biljnim izvorima proteina, poput pasulja, leblebija i orašastih plodova, uočićete koliko su raznovrsni i koliko ukusnih jela možete da pripremite od njih. A najbolji dio? Korist će imati cijelo vaše tijelo, savjetuju gastroenterolozi.
(MONDO)