Jedan dan miriše na proljeće, dok već sljedeći započinje uz snježni prekrivač. U roku od nekoliko sati, tijelo "prelazi put" od skupljenih krvnih sudova i znojenja, do drhtanja i osjećaja tromosti.
Dok mi izgovaramo ustaljene fraze da je "vrijeme poludjelo", naš organizam vodi bitku na fiziološkom nivou, kako bi uspostavilo ravnotežu.
Termostat u mozgu
U središtu te borbe nalazi se hipotalamus, mali, ali ključni alat za regulaciju tjelesne temperature. Kada spoljašnja temperatura naglo padne, tijelo reaguje vazokonstrikcijom i pojačanim radom mišića sa cijem proizvodnje toplote.
Suprotno ovome, kada temperatura naglo poraste, aktiviraju se mehanizmi hlađenja i dolazi do širenja krvnih sudova i znojenje.
U normalnim okolnostima, kada se promjene temperatura postepeno dešavaju ljudsko tijelo ne trpi velike pritiske.
Problem nastaje kada su promene brze i velike, deset ili više stepeni u roku od par sati. Studije ukazuju da takve oscilacije predstavljaju stres za kardiovaskularni sistem, naročito kod starijih osoba i hroničnih bolesnika.
Srce pod pritiskom
Nagli pad temperature, povećava krvni pritisak i opterećenje srca. Analize podataka, pokazuju da su dani sa velikim razlikama u visini temperature, povezani sa povećanim brojem hospitalizacija zbog srčanih i moždanih udara.
Razlog? Dolazi do povećane viskoznosti krvi, krvni sudovi su uži, a srce mora jače da pumpa. Kada se potom temperatura naglo podigne, dolazi do širenja krvnih sudova i promjena u regulaciji pritiska, dodatni stres za organizam koji pokušava da "uhvati korak" sa spoljašnjim svetom. I obrnuto.
Migrene, bolovi i "meteoropatski" simptomi
Mnogi ljudi prijavljuju glavobolje, bolove u zglobovima i opštu slabost tokom naglih promjena vremena. Iako je pojam meteoropatije dugo bio predmet skepticizma, savremena istraživanja sugerišu da barometarski pritisak, vlažnost i temperatura mogu da utiču na nervni sistem i prag bola.
Pad atmosferskog pritiska i nagli porast temperature povezani su sa češćim migrenama kod osjetljivih osoba. Promene u pritisku utiču na sinuse i krvne sudove mozga, dok temperaturni stres u pojedinim slučajevima pokreće upalne mehanizme.
Pluća i imuni sistem
Nagla hladnoća može dovesti i do sužavanja disajnih puteva što je naročito problematično za osobe sa astmom ili hroničnom opstruktivnom bolešću pluća. Istovremeno, velike temperaturne razlike utiču i na ponašanje virusa i naš imuni odgovor na njih.
Neka istraživanja sugerišu da brze promjene u visini temperatura privremeno slabe imunitet i na taj način naš organizam postaje podložniji respiratornim infekcijama.
Hormoni stresa i umor
Svaka nagla promena spoljašnje sredine aktivira simpatički nervni sistem. Luče se adrenalin i kortizol, primarni hormoni stresa koji pomažu tijelu da se prilagodi. Ali njihovom čestom aktivacijom naše tijelo dolazi u situaciju iscrpljenosti, razdražljivosti i poremećenog sna.
Zato mnogi ljudi u danima sa "četiri godišnja doba" osjećaju umor, često mijenjaju raspoloženje i primjećuju pad koncentracije.
Među najosjetljivije grupe spadaju starije oobe, kardiovaskularni bolesnici, osobe sa respiratornim bolestima, oni koji imaju problem sa migrenama i reumatskim tegobama, ali i djeca jer imaju nerazvijenu termoregulaciju.
Kako da pomognemo našem tijelu?
Savremena nauka još uvek nije otkrila način da kontroliše vreme, ipak, poznato je na koji način možemo pomoći našem tijelu kako bi se smanjili negativni efekti tokom ovakvih vremenskih preokreta.
Prije svega, treba se slojevito oblačiti kako bi tijelu bila pružena prilika da se adaptira postepeno. Redovna hidratacija utiče na volumen krvnih sudova, pravilan rad cirkulacije i smanjuje opterećenje srca i tu dolazimo do krvnog pritiska, koji bi trebao redovno da se kontroliše (kod ljudi koji imaju problema sa njim), kako bi se preduzeli određeni koraci i on se stabilizovao.
Bez obzira kroz kakve napore naše tijelo prolazi, najlakši i najjednostavniji načini da mu pomognemo u bilo kakvoj situaciji jesu umjerena fizička ativnost, redovan san i kontrola stresa.
Naše tijelo jeste izuzetno prilagodljivo, ali nije neograničeno otporno, uz pravilnu pažnju neki efekti mogu da se umanje.