Da li vam život bez rezanaca djeluje nezamislivo? Nutricionisti otkrivaju kako tjestenina može da se uklopi u ishranu koja je prijateljska prema nivou šećera u krvi.
Ljubitelji testenine, da li ste se ikada zapitali da li morate da izbacite svoj omiljeni izvor ugljenih hidrata kako biste sačuvali metaboličko zdravlje? Dobre vijesti - u većini slučajeva i dalje možete da uživate u ovom ukusnom jelu dok vodite računa o nivou šećera u krvi.
Testenina povećava nivo šećera u krvi jer telo tokom varenja razlaže ugljene hidrate na šećere, ali to samo po sebi nije loše. Zapravo, tako tijelo dobija energiju. Problem nastaje samo ako je nivo šećera u krvi prečesto previsok.
Nutricionisti, koji rade sa osobama obolelim od dijabetesa i koji su proučili najnovija istraživanja, objašnjavaju za EatingWell kako testenina utiče na šećer u krvi i kako da je uključite u ishranu bez ugrožavanja svojih zdravstvenih ciljeva.
3 načina na koje tjestenina može da utiče na šećer u krvi
1. Tjestenina podiže nivo šećera u krvi
"Tjestenina je izvor ugljenih hidrata, pa se tokom varenja razlaže na glukozu i može da poveća nivo šećera u krvi, naročito ako se jede sama ili u velikim porcijama", kaže Đina Hasik, magistar nauka.
Organizam tu glukozu koristi kao energiju, tako da nema razloga za strah. Ako nemate dijabetes, telo obično dobro proizvodi i koristi insulin, pa nivo šećera u krvi nakon obroka neće previše porasti niti dugo ostati visok.
Ako imate dijabetes ili probleme sa regulacijom šećera u krvi, potrebno je da budete pažljiviji sa količinom tjestenine kako biste izbjegli nagli skok. Koliko tjestenine pojedete i sa čime je kombinujete, ima veliki uticaj na reakciju organizma.
2. Ne podiže šećer u krvi toliko kao neki drugi ugljeni hidrati
Nisu svi ugljeni hidrati isti kada je u pitanju uticaj na šećer u krvi, a testenina je često bolji izbor za sprečavanje naglog skoka.
"Tjestenina obično podiže nivo šećera u krvi postepenije nego namirnice poput bijelog hljeba ili slatkiša, zahvaljujući nižem glikemijskom indeksu", objašnjava Hasik.
Proteinska struktura tjestenine usporava varenje, što može pomoći da se izbjegnu nagli skokovi šećera u krvi u poređenju sa drugim rafinisanim žitaricama. Studije pokazuju da čak i testenina od rafinisanog pšeničnog brašna ima relativno nizak glikemijski indeks i da je povoljnija za šećer u krvi nego, na primer, beli hleb ili krompir.
3. Integralna i proteinska testenina imaju još blaži efekat
Opcije poput tjestenine od leblebija, sočiva ili integralnog brašna još su povoljnije za regulaciju šećera u krvi.
"Integralna testenina ili ona napravljena od mahunarki može biti dobra opcija za neke ljude jer sadrži više vlakana i proteina", kaže Hasik.
Zbog toga podiže nivo šećera u krvi sporije i ravnomernije nego obična tjestenina. Istovremeno, lakše ćete povećati unos vlakana i proteina, dva ključna nutrijenta za stabilan nivo šećera u krvi.
Da li je bezbjedno da jedete testeninu svaki dan?
Testenina može sasvim sigurno biti dio svakodnevne ishrane. Oko 45 do 65 odsto dnevnih kalorija trebalo bi da dolazi iz ugljenih hidrata, pa i testenina može da ima mjesto na tanjiru svaki dan.
Ako pokušavate da održite stabilan nivo šećera u krvi, važno je kako jedete tjesteninu.
"Način na koji se testenina jede važniji je od toga koliko često je jedete, jer veličina porcije i balans obroka imaju veći uticaj na nivo šećera u krvi nego sama učestalost", kaže Hasik i dodaje:
"Osobe koje imaju problema sa šećerom u krvi mogu da jedu tjesteninu svaki dan bez velikih oscilacija, ako je dio uravnotežene ishrane koja uključuje povrće, nemasne proteine i zdrave masti".
Na primer, tjesteninu možete da pripremite sa spanaćem, paradajz-sosom i mlevenom ćuretinom ili je poslužite uz veliku salatu i porciju piletine.
(MONDO)