Iako ga mnogi smatraju najvažnijim obrokom u danu, doručak se često preskače ili zamjenjuje brzinskom čokoladicom ili smutijem "usput". Koliko je zapravo važno šta i kada jedemo ujutru?
Prema riječima Tima Spektora, profesora genetske epidemiologije na King's College London, izbor doručka kod većine nas veoma je ograničen. U mnogim dijelovima svijeta prvi obrok više liči na ono što bismo inače jeli za ručak ili večeru.
Spektor naglašava da zdrav doručak ne znači jedno savršeno jelo. Mnogo je važnije da tokom nedjelje unosimo raznovrsne namirnice. Što je ishrana bogatija, to je bolje za crevni mikrobiom. Britansko udruženje dijetetičara ističe značaj hrane bogate vlaknima (poput integralnog hljeba i ovsa), kao i proteina (jogurt, jaja, mahunarke), uz obavezno uključivanje voća i povrća.
Da li je vrijeme doručka važno?
Tim Spektor smatra da svako ima svoj ritam ishrane. Neki vole da jedu ranije, neki kasnije, a oba pristupa su sasvim normalna. Ključno je da se odmaknemo od univerzalnih pravila. Ipak, savjetuje da između večere i prvog obroka sljedećeg dana napravimo pauzu od 12 do 14 sati, što pogoduje radu crijevnih bakterija. To može da znači i raniju večeru i doručak, ali i kasniji obrok uveče uz pomjeranje doručka ili njegovo preskakanje.
Ako su jutra stresna, bolje je ponekad da sačekate do podneva i pojedete kvalitetan obrok, nego na silu da ubacite nešto brzinsko. Osnova zdravlja je ipak cjelokupan način života i redovan unos voća i povrća.
Koliko su zdravi naši omiljeni obroci za doručak?
Nova istraživanja pokazuju da skoro trećina ljudi za doručak bira pahuljice. Stručnjaci se slažu da one mogu da budu dio zdrave ishrane, ali je važno obratiti pažnju na sadržaj šećera, soli i masti. Najbolje je birati one bogate vlaknima i upoređivati nutritivne vrijednosti na 100 grama, jer su preporučene porcije često nerealno male. Pahuljice sa mlijekom, nezaslađenim jogurtom ili biljnim napitkom obogaćenim kalcijumom mogu biti dobar izvor minerala, a dodatak voća poboljšava ukus i povećava unos vlakana.
Drugi najpopularniji izbor je tost. Preporučuje se integralni ili hljeb sa sjemenkama, bogat vlaknima i vitaminima B grupe. Zdravi dodaci uključuju puter od orašastih plodova, jaja, sir, avokado, pečurke i voće.
A šta je sa sokovima? Čaša od 150 ml nezaslađenog soka ili smutija računa se kao jedna porcija voća ili povrća, bez obzira na to koliko se popije. Ipak, stručnjaci često nisu za sokove, jer ne sadrže vlakna, a prirodni šećeri brzo dospijevaju u jetru, slično kao kod slatkiša. Mnogo bolji izbor su sokovi od povrća, iako su i dalje najzdravije cijele, neprerađene namirnice.
Ako pijete smuti ili sok, preporučuje se da ga pijete kroz slamku kako biste smanjili kontakt zuba sa kiselinama i šećerima. Nakon toga isperite usta vodom, ali izbjegavajte pranje zuba odmah nakon konzumacije kiselih napitaka, jer to može da ošteti gleđ. Najsigurniji izbor uvijek ostaje voda.
(MONDO)