Zdravlje

Ako izbacite ugljene hidrate i masti, pravite veliku grešku: Naučnici otkrili zamku popularne dijete

Autor H.K. Izvor Lepa i srećna

Želja za brzim gubitkom kilograma često vodi ka dijetama sa niskim unosom ugljenih hidrata. Naučnici ukazuju na rizik ovako redukovane ishrane.

pica
Izvor: Shutterstock
  • Nije dovoljno samo smanjiti unos ugljenih hidrata; presudno je da oni budu zdravi i nerafinisani, poput integralnih žitarica, jer upravo oni smanjuju rizik od srčanih oboljenja.
  • Masti su ključne za zdravlje – trans i zasićene masti opterećuju organizam, dok zdrave masti iz avokada i orašastih plodova štite mozak, hormone, kožu i srce, produžavaju sitost i doprinose kardiovaskularnoj zaštiti.
  • Balansirana ishrana donosi dugoročne benefite – preporučeni dnevni unos ugljenih hidrata kreće se između 130 i 225 grama, raspoređenih na tri obroka, uz prilagođavanje fizičkoj aktivnosti. Fokus treba da bude na raznovrsnosti i kvalitetu namirnica, a ne na ekstremnim dijetama.

U eri brzih dijeta i instant rješenja, balansirana ishrana ostaje zlatni standard zdravog života. Preporuke stručnjaka jasno naglašavaju da naš tanjir treba da sadrži ugljene hidrate, proteine, masti, kao i obilje voća i povrća.

Ipak, želja za brzim gubitkom kilograma često vodi ka dijetama sa niskim unosom ugljenih hidrata, poput keto režima, koje obećavaju smanjenje rizika od dijabetesa tipa 2, metaboličkog sindroma i visokog krvnog pritiska.

Najnovija istraživanja sa Harvarda donose drugačiju perspektivu. Analizom podataka 200.000 zdravstvenih radnika tokom tri decenije i uzorkovanjem krvi više od 11.000 učesnika, naučnici su otkrili da osobe koje konzumiraju veoma malo ugljenih hidrata imaju 14 odsto veći rizik od srčanih oboljenja. Nasuprot tome, unos zdravih ugljenih hidrata – integralnih žitarica, na primjer – smanjuje rizik za 15 odsto.

zdrav integralni hleb
Izvor: Shutterstock

Poruka je jasna: kvalitet ishrane važniji je od drastičnog izbacivanja čitavih grupa namirnica. Dijete koje uključuju voće i povrće doprinose višem nivou „dobrog“ holesterola i nižem nivou triglicerida.

Masti, često nepravedno demonizovane, zapravo imaju ključnu ulogu. Trans i zasićene masti organizmu teško padaju, dok zdrave masti iz avokada ili orašastih plodova tijelo lako koristi kao energiju. Osim što produžavaju osjećaj sitosti, one štite mozak, hormone, kožu i srce. „Masti su najfascinantniji makronutrijenti,“ kaže istraživačica Kamila Dalbi Hansen, „jer čuvaju zdravlje i čiste arterije od naslaga.“ 

Izvor: Shutterstock

Prema savjetima stručnjaka, umjerena dijeta podrazumijeva unos od 130 do 225 grama ugljenih hidrata dnevno, raspoređenih na tri obroka. Svaki obrok treba da sadrži 50–60 grama kvalitetnih ugljenih hidrata, a veličina porcije može se jednostavno odrediti – otprilike veličina šake. Naravno, aktivnim osobama potrebno je više "goriva" nego onima koji većinu dana provode sedeći.

Tagovi