Uporna melazma i tamne mrlje ne nestaju iako redovno nanosite kremu za sunčanje? Dermatolozi otkrivaju tri skrivena uzroka zbog kojih hiperpigmentacija bukne usred ljeta i kako pravilna njega kože može trajno riješiti problem.
- Ćelije koje proizvode tamni pigment reaguju na visoke temperature, a ne samo na sunčeve zrake. Zbog toga melazma bukne pored šporeta, u sauni ili u debeloj hladovini, jer klasičan SPF ne može da blokira toplotu i pregrijavanje kože.
- Klasične bijele, hemijske SPF kreme ne blokiraju plavu svetlost ekrana i vidljivi spektar sunčevih zraka koji izazivaju tamne fleke.
- Zaštitu pružaju isključivo tonirane, mineralne kreme koje sadrže gvožđe-oksid jer one stvaraju fizičku barijeru na licu.
Čim se požalite na tamne fleke, neujednačen ten ili melazmu, dežurni savetnici na društvenim mrežama odmah će vas pitati: „A da li svakodnevno mažeš SPF?“
Iako je krema sa zaštitnim faktorom apsolutni zakon ljetnje nege, ona sama po sebi nije lek. Zapravo, odnos između SPF-a i hiperpigmentacije je mnogo složeniji nego što nam to govore reklame i kozmetički brendovi. Mnoge žene redovno mažu kremu sa zaštitnim faktorom 50, a fleke i dalje tamne ili se šire.
Svjetski estetski lekari i dermatolozi objašnjavaju da krema za zaštitu od sunca često zakaže jer hiperpigmentaciju ne izazivaju samo UV zraci. Ako se borite sa upornim mrljama, vrlo je vjerovatno da nesvesno pravite neku od sljedećih grešaka.
1. SPF ne blokira toplotu (a toplota je okidač broj jedan)
Ovo je istina koju rijetko ko pominje: melanociti (ćelije koje proizvode tamni pigment) ne reaguju samo na sunčevu svjetlost, već i na visoke temperature.
Kada ste izloženi jakoj toploti – bilo da je to kuvanje pored vrelog šporeta, boravak u sauni, ljetnji trening na otvorenom ili prosto sjedenje u hladu na ljetnjoj žegi – koža se zagrijava. Ta toplota (infracrveno zračenje) pali alarm u ćelijama i tjera ih da proizvode višak melanina. Nijedan klasični SPF ne može da blokira toplotu, zbog čega fleke (posebno melazma) buknu čak i kada ste u dubokoj hladovini i sa debelim slojem kreme na licu.
2. Koristite pogrešnu vrstu kreme
Većina nas koristi takozvane hemijske kreme za sunčanje jer su lagane i ne ostavljaju bijeli trag. Međutim, ako ste skloni flekama, običan bijeli SPF vam neće mnogo pomoći.
Zaštitu od UV zraka imamo, ali bijela krema ne štiti od plave svjetlosti (sa telefona i ekrana) i vidljivog spektra sunčeve svjetlosti, koji dokazano pogoršavaju pigmentaciju. Rješenje su mineralni SPF filteri koji sadrže gvožđe-oksid (iron oxide), odnosno tonirane kreme. Pigment u ovim kremama stvara fizičku barijeru koja odbija i svjetlost i toplotu od vašeg lica.
3. Agresivno „liječite“ problem i izazivate kontraefekat
U panici da što pre skinu tamne fleke, žene često počnu da koriste jake kiseline (poput glikolne), agresivne pilinge ili visoke procente retinola usred ljeta.
Koža sklona flekama je u osnovi izuzetno osetljiva i reaktivna. Svaka previše agresivna nega stvara mikroupalu na koži. Kada se upala spoji sa letnjim suncem, dobijate takozvanu postinflamatornu hiperpigmentaciju – koža na mestu iritacije potamni i dobijate nove fleke tamo gdje ih prije nije bilo.
Kako da riješite problem ovog ljeta?
- Zamijenite običan SPF toniranim: Tražite mineralne kreme (sa cink-oksidom i titanijum-dioksidom) koje u sastavu imaju gvožđe-oksid.
- Hladite lice: Kad god osetite da vam gori lice, osvježite se termalnom vodom ili se sklonite u klimatizovan prostor. Ne dozvolite da vam se koža pregrijava.
- Pređite na nježne sastojke: Umjesto grubih kiselina, u letnju rutinu uvedite azelaičnu kiselinu, nijacinamid ili traneksamičnu kiselinu. Oni nežno smiruju upalne procese i bezjbedno drže proizvodnju pigmenta pod kontrolom.
- Mažite dovoljno: Da bi SPF zaista imao efekat koji piše na ambalaži, na lice i vrat morate naneti količinu koja odgovara dužini dva cijela prsta. Sve manje od toga smanjuje zaštitu na minimum.