"Plava zona": U ovih 5 mjesta na svjietu ljudi žive duže nego bilo gdje

Ne postoji čarobna namirnica koja garantuje dug život, ali postoje mjesta na svijetu u kojima ljudi češće dožive 100. godinu, ali i dugo ostaju aktivni i samostalni. Ove oblasti poznate su kao "plave zone", a među njima se nalazi i jedno grčko ostrvo.

Izraz "plava zona" prvobitno je upotrebljen tokom istraživanja dugovečnosti na Sardiniji, kada su istraživači plavom bojom na karti označavali sela sa velikim brojem stogodišnjaka. Kasnije su izdvojene još četiri oblasti sa neuobičajeno velikim udjelom dugovječnih stanovnika. U pitanju su Ikarija, Okinava, poluostrvo Nikoja i Loma Linda.

1. Ikarija, Grčka

Grčko ostrvo u Egejskom moru, poznato po mirnijem ritmu života, planinskim selima i stanovnicima koji ostaju aktivni i u poznim godinama.

U okviru studije o Ikariji istraživači su proučavali životne navike, psihološke karakteristike i zdravstveno stanje stanovnika, uključujući ljude starije od 80 godina. Rezultati kasnijih istraživanja ukazali su na visok nivo zdravog starenja među Ikarcima u poređenju sa stanovnicima drugih grčkih ostrva.

Njihov život podrazumijeva mnogo prirodnog kretanja, hodanje po brdovitom terenu, rad u bašti i svakodnevne kućne poslove. Ishrana se uglavnom oslanja na povrće, mahunarke, maslinovo ulje, voće i biljne čajeve, dok važnu ulogu imaju porodica, druženje i sporiji odnos prema vremenu.

2. Sardinija, Italija

Planinska sela u unutrašnjosti Sardinije posebno su poznata po velikom broju muškaraca koji dožive 100 godina. Za razliku od savremenog načina života, u kojem se veći dio dana provodi sedeći, tradicionalni život na Sardiniji podrazumijeva hodanje, fizički rad i svakodnevni boravak na otvorenom.

Obroci su jednostavni i tradicionalno sadrže mahunarke, povrće, integralne žitarice, orašaste plodove i maslinovo ulje. Stariji ljudi ostaju uključeni u porodični život, a njihovo iskustvo i mišljenje imaju važnu ulogu u zajednici.

3. Okinava, Japan

Okinava je dugo bilo poznata po izuzetno velikom broju dugovječnih žena. U tradicionalnoj ishrani dominirali su povrće, soja, mahunarke i slatki krompir, dok su meso, šećer i industrijski prerađene namirnice jeli znatno ređe.

Stanovnici Okinave neguju i princip "hara hači bu". Prestaju da jedu kada osjete da su približno 80 odsto siti. Posebno mjesto u njihovom životu ima "ikigai", odnosno razlog zbog kojeg ustaju svakog jutra, kao i "moai", krug prijatelja koji jedni drugima pružaju emocionalnu i praktičnu podršku.

4. Poluostrvo Nikoja, Kostarika

Na poluostrvu Nikoja mnogi stanovnici ostaju fizički aktivni i u dubokoj starosti. Njihova tradicionalna ishrana zasniva se na pasulju, kukuruzu, bundevama, voću i drugim jednostavnim namirnicama.

Porodica je u središtu svakodnevnog života, a stariji ljudi uglavnom nisu izolovani. Mnogi imaju ono što nazivaju "plan de vida", odnosno životni plan ili jasan razlog zbog kojeg žele da nastave da budu aktivni. Prema podacima projekta Blue Zones, stanovnici ove oblasti imaju znatno veću vjerovatnoću da zdravi dožive 90. godinu nego prosječni stanovnici SAD.

5. Loma Linda, Kalifornija

Loma Linda se razlikuje od ostalih "plavih zona" jer nije ostrvo niti udaljena seoska oblast. U ovom kalifornijskom gradu način života podrazumijeva odmor, snažne društvene veze, redovnu fizičku aktivnost i ishranu sa mnogo biljnih namirnica.

Mnogi pripadnici zajednice ne puše i ne piju alkohol, a jedan dan u nedjelji posvećuju odmoru, porodici, veri i druženju. Ta kombinacija zdravijih navika i osjećaja pripadnosti smatra se jednim od mogućih objašnjenja njihove dugovječnosti.

Šta povezuje svih pet mjesta?

Iako se nalaze u potpuno različitim dijelovima svijeta, stanovnici "plavih zona" imaju nekoliko zajedničkih navika. Ne provode nužno sate u teretani, već se kreću tokom cijelog dana. Njihova ishrana pretežno se zasniva na biljkama, mahunarkama, povrću i integralnim žitaricama, a meso jedu rjeđe i u manjim količinama.

Društveni odnosi takođe su veoma važni. Porodica, prijatelji, vera ili pripadnost zajednici štite starije ljude od usamljenosti i daju im osjećaj da su i dalje potrebni. Stanovnici ovih oblasti uglavnom imaju i ustaljene načine da uspore i ublaže svakodnevni stres.

Istraživači su izdvojili nekoliko zajedničkih karakteristika njihovog načina života, među kojima su:

1. prirodno kretanje,
2. osjećaj svrhe,
3. pretežno biljna ishrana,
4. pripadnost zajednici i
5. negovanje bliskih odnosa.

"Plave zone" zato ne nude jednostavan recept za stotu godinu. Pokazuju da dugovječnost vjerovatno nije rezultat jedne namirnice ili jedne navike, već čitavog načina života.

(MONDO)