Dugovječnost ne zavisi samo od ishrane, već i od svakodnevnih navika koje usporavaju tempo života.
Američki istraživač i autor Den Bjutner, koji godinama proučava tzv. "plave zone", dijelove svijeta u kojima ljudi žive najduže i najzdravije, često ističe da dug život nema mnogo veze sa odricanjem, već sa navikama koje život čine prijatnijim. Jedna od njih je jednostavna, ali često potcijenjena praksa - kratak popodnevni odmor.
"Kratka dremka od oko 20 minuta, nekoliko puta nedjeljno, može da smanji rizik od kardiovaskularnih bolesti za skoro trećinu. Ova navika je posebno ukorijenjena u mediteranskim zemljama, poput Grčke, gdje se popodnevni odmor ne smatra ljenjošću, već dijelom zdravog dnevnog ritma", objasnio je na svom Instagram profilu.
Bjutner je naglasio da dugovječnost nije rezultat samo jedne navike. Loše raspoloženje i nezdrava ishrana mogu značajno da skrate životni vijek.
"Podaci pokazuju da ishrana zasnovana na visoko prerađenoj hrani može da skrati očekivani životni vijek i do deset godina u poređenju sa načinom ishrane u 'plavim zonama', koji se oslanja na cjelovite i prirodne namirnice. S druge strane, ljudi koji se ubrajaju među najzadovoljnije, u prosjeku žive i do šest godina duže od onih koji su hronično nezadovoljni", rekao je.
"Plave zone" nisu samo priča o tome šta ljudi jedu, već i o tome čega su se svjesno odrekli u svakodnevnom životu, dodao je Bjutner.
"Manje industrijski prerađene hrane, manje automobila, više hodanja i više stvarnih, neposrednih kontakata s ljudima. Ponekad dugovječnost ne dolazi iz uvođenja novih navika, već iz toga da savremeni način života držimo na pristojnoj udaljenosti", zaključio je Den Bjutner.
(MONDO)