Dugogodišnje sjedenje ostavlja ozbiljne posljedice po organizam, ali istraživanja pokazuju da tijelo može da se oporavi uz jednu ključnu promjenu.
Dugotrajno sjedenje povezuje se sa bolestima srca, insulinskom rezistencijom, povećanom krutošću arterija, slabljenjem mišića, lošijim držanjem tijela i većim rizikom od prerane smrti. Negativan uticaj na metabolizam djelimično postoji bez obzira na to koliko vježbate.
Ipak, najvažnija vijest glasi - veliki dio ovih posljedica može da se ublaži, pa čak i preokrene.
Posljedice mogu da se preokrenu
Jedno od najčešće citiranih istraživanja predvodio je Bendžamin Levin, a rezultati su objavljeni u stručnom časopisu Circulation. Prethodno fizički neaktivni, ali zdravi ljudi srednjih godina, tokom dvije godine prošli su program strukturisanih aerobnih treninga četiri do pet puta nedjeljno, uključujući i intervalne treninge.
Rezultati su pokazali značajno poboljšanje aerobnog kapaciteta i mjerljivo smanjenje krutosti srčanog mišića. Njihovo srce počelo je da funkcioniše sličnije srcu mlađih ljudi, dok je procijenjeni rizik od srčane slabosti smanjen.
Posebno je važan način na koji je istraživanje sprovedeno. Kontrolna grupa, koja je tokom iste dvije godine praktikovala jogu i vježbe ravnoteže, nije ostvarila iste promjene na srcu. Ključnu ulogu imao je upravo aerobni trening.
Pomažu čak i male promjene
Ne morate da postanete profesionalni sportista kako biste osjetili korist. Analize podataka prikupljenih od velikog broja ljudi pokazale su da već skromna količina umjerene fizičke aktivnosti, oko 10 do 20 minuta brzog hodanja dnevno, može značajno da smanji rizik povezan sa dugotrajnim sjedenjem. To važi čak i za osobe koje sjede duže od osam sati dnevno.
Više kretanja donosi veće koristi, ali upravo prvi korak pravi najveću razliku. Aktivnost ne mora da se obavi odjednom, već može da se rasporedi tokom dana.
Šta treba da znate?
Brojne posljedice dugogodišnje fizičke neaktivnosti mogu da se ublaže. Kondicija, elastičnost srca, zdravlje metabolizma, snaga mišića i držanje tijela popravljaju se redovnim vježbanjem čak i poslije više decenija sjedenja.
Ipak, nije riječ o brzom rješenju. U pomenutom istraživanju bile su potrebne pune dvije godine prilično zahtjevnog vježbanja, a ne program koji traje svega šest nedjelja.
Važno je i kada počinjete. Uvođenje fizičke aktivnosti u kasnijem srednjem dobu i dalje može da donese odlične rezultate, ali vremenom srce može da postane toliko kruto, da se promjene teže ispravljaju. Zato je bolje početi ranije, iako rijetko kada možemo da kažemo da je prekasno.
Pored treninga, važno je smanjiti i vrijeme provedeno u sjedećem položaju. To su dva odvojena načina da zaštitite zdravlje i oba su značajna.
Dvije godine redovnih treninga preokrenule su veliki dio promjena na srcu izazvanih neaktivnim načinom života kod ljudi srednjih godina. Čak i kratka svakodnevna šetnja može da umanji značajan dio rizika koji prati dugotrajno sjedenje.
Krećite se što češće tokom dana, uvedite treninge određenog intenziteta, dodajte vježbe snage i budite dosljedni.
- Napomena: Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savjet. Ako ste dugo bili fizički neaktivni, pripadate starijoj populaciji ili imate zdravstvene probleme, posavjetujte se sa ljekarom prije nego što započnete novi program vježbanja. Intenzitet povećavajte postepeno.
(MONDO)