Snaga i pokretljivost nožnih prstiju važne su za ravnotežu i stabilan hod. Provjerite jednostavnim testom koliko su vam stopala pokretljiva.
- Snaga stopala i nožnih prstiju opada s godinama brže od jačine stiska ruku, što predstavlja jedan od najvećih prediktora rizika od padova i narušavanja ravnoteže.
- Dugotrajno nošenje ortopedskih uložaka i neadekvatne obuće može dodatno oslabiti stopalo, pa stručnjaci savjetuju vežbe za jačanje unutrašnjih mišića i širenje prstiju.
- Pokretljivost nožnih prstiju i pravilna biomehanika stopala direktno utiču na rasterećenje koljena, kukova, donjeg dijela leđa, ali i na senzorne funkcije i rad mozga.
Fleksibilnost i snaga nožnih prstiju omogućavaju stabilan hod i ravnotežu, mogu smanjiti rizik od padova u starosti i pomoći očuvanju pokretljivosti, koja je važna za dug i aktivan život.
Poznata američka specijalistkinja za stopala i hod Kortni Konli tvrdi da su joj hod i stopala "spasli život". Ona smatra da bi hodanje trebalo posmatrati kao fiziološku potrebu, poput disanja i spavanja.
"Kako starimo, javlja se sarkopenija – gubimo mišićnu masu. A to se dešava i na stopalima. Ljudi o tome uopšte ne razmišljaju", objašnjava Konli.
Zašto su nožni prsti važni za ravnotežu?
Prema njenim riječima, snaga nožnih prstiju jedan je od važnih pokazatelja rizika od padova kako starimo, dok njihova sposobnost da se rašire utiče na stabilnost i kretanje.
Konli navodi da snaga prstiju opada brže nego snaga stiska šake.
"Ako biste ustali i nagnuli se naprijed, ono što vas sprečava da padnete jeste pritisak stopala na tlo, a posebno pritisak vaših prstiju", kaže ona.
Jednostavan način da provjerite pokretljivost jeste da pokušate da podignete i spustite palac nezavisno od ostalih prstiju. Zatim ih pokušajte raširiti i provjerite da li između njih možete da vidite prostor.
Tokom hodanja, kada se peta podigne od tla, veliki pritisak preuzima prednji dio stopala. Zbog toga bi taj dio stopala trebalo da bude dovoljno širok, stabilan i snažan.
Ulošci mogu pomoći, ali ne treba ih koristiti bez potrebe
Konli čak i ljudima koji imaju čukljeve preporučuje da razviju "izlaznu strategiju" iz ortopedskih uložaka, uz kratke i dozirane šetnje i vježbe kojima se jačaju mišići stopala.
Iako ulošci mogu biti korisni, ona upozorava da njihova dugotrajna upotreba u određenim situacijama može doprinijeti slabljenju stopala jer ono manje mora da nosi sopstveni teret.
Problemi sa stopalom mogu se, prema njenim riječima, odraziti i na druge dijelove tijela, pa se bol može javiti u peti, prstu, koljenu ili kuku.
Širok i stabilan prednji dio stopala važan je ne samo zbog sprečavanja problema poput čukljeva i neuroma već i zbog pravilnijeg položaja koljena, kukova i donjeg dijela leđa.
I gležnjevi imaju važnu ulogu
Poboljšanje pokretljivosti gležnjeva može pomoći ljudima koji osjećaju bol prilikom hodanja niz stepenice ili imaju poteškoće da koljeno saviju preko stopala.
Konli posebno ističe i snagu kvadricepsa, koju opisuje kao važnu "amortizaciju za koljeno".
Bolja svjesnost o tome kako koristimo stopala može uticati i na senzorne informacije koje iz stopala stižu do mozga, što je važno za motoričke sposobnosti.
"Mogućnost da radite ove stvari je kao prozor u mozak", navodi Konli.
Kada vježbe više nisu dovoljne?
Ipak, problemi sa stopalima ne mogu se uvijek riješiti samo vježbanjem i jačanjem mišića.
Kada pacijenti dođu u kasnijoj fazi, deformiteti poput čukljeva mogu već biti ukočeni, a prst može biti potisnut ispod ili preko drugog prsta. U takvim slučajevima razgovor sa stručnjakom može uključivati i složenije metode liječenja, uključujući hirurške zahvate.
Zato stopala ne bi trebalo posmatrati samo kao dio tijela koji nas "nosi". Njihova snaga, pokretljivost i stabilnost imaju važnu ulogu u načinu na koji hodamo, održavamo ravnotežu i krećemo se kako starimo.