Istraživači iz Minhena su izučavali "efekat seoskog gazdinstva"
Djeca koja žive na seoskim gazdinstvima obolijevaju znatno rjeđe od polenske groznice, astme i neurodermatitisa nego ona koja odrastaju u gradu, a nova studija istraživačke grupe iz Minhena sada otkriva i zašto je to tako.
Naučnici su izučavali bakterije koje se nalaze u mikrobiomima crijeva krave i tako ispratili takozvani "efekat seoskog gazdinstva".
Dok krava vari hranu, bakterije proizvode metaboličke produkte i ispuštaju ih u vazduh u štali. Kada ljudi udahnu te supstance, reaguju imuni receptori na ćelijama disajnih puteva.
Studiju je vodio Markus Ege, koji radi u Dječjoj bolnici Univerzitetske klinike LMU (i na Institutu za prevenciju astme i alergija) u Minhenu.
"Ti receptori imaju višestruke funkcije, između ostalog u imunom sistemu. Oni vjerovatno sprečavaju pretjeranu upalnu reakciju", rekao je.
Ti procesi i uloga novootkrivenih bakterija u "efektu seoskog gazdinstva" ranije nisu bili poznati.
Prema studiji, ove bakterije su najviše zaslužne za zaštitu od alergijske astme i djelimično od polenske groznice i neurodermatitisa. Naravno, određenu ulogu imaju i geni djece, odnosno porodična sklonost alergijama.
Identifikovanje bakterija pomoću prašine iz štala
"Efekat seoskog gazdinstva" su stručnjaci za alergije iz oblasti epidemiologije uočili još u jednoj ranijoj opsežnoj međunarodnoj studiji.
Još prije 20 godina istraživači alergija uzeli su briseve nosa kod više od hiljadu djece u Evropi. Za svoju studiju minhenski stručnjaci dodatno su prikupili podatke od 47 djece koja su odrastala na seoskim gazdinstvima.
Uzeli su uzorke prašine sa madraca, podova i prozorskih dasaka tradicionalnih štala u kojima borave krave.
"Uspjeli smo da pokažemo da efekat seoskog gazdinstva smanjuje rizik od alergijske astme za polovinu, ali nismo znali zašto. Zahvaljujući novom postupnom procesu eliminacije sada smo mogli da pokažemo koje su bakterije presudne", rekao je Ege.
Bioinformatika i analiza gena
Uz pomoć bioinformatike i savremenih metoda analize gena sada je bilo moguće objedinjavanje kao i evaluacija svih podataka.
"Pronašli smo dvije bakterije koje potiču iz mikrobioma u crijevima krave i koje su presudne za zaštitni efekat. No, nama su manje važni nazivi ili vrste bakterija, a više njihova funkcija. Jer tek njihovi metabolički produkti djeluju na čovjeka", poručio je naučnik.
Djeca u štalama dolaze u dodir sa velikim brojem mikroorganizama. Ta raznovrsnost smatra se presudnom u treniranju dječjeg imunog sistema kako bi naučio da razlikuje opasne uzročnike bolesti od bezopasnih alergena.
Presudan je bio mikrobiom u ljudskim crijevima i na koži. Osim bakterija, u njega spadaju i gljivice, virusi i bakteriofagi. Za prevenciju alergija ta raznovrsnost, kao i koncept prvih 1.000 dana, imaju važnu ulogu.
Naime, imuni sistem oblikuje se u ranom djetinjstvu. Stručnjaci zato preporučuju majkama da već tokom trudnoće, a kasnije i sa bebom odnosno malim djetetom, što češće borave u prirodi.
Nova saznanja bi trebalo da se provjere u laboratoriji kako bi se razjasnili molekularni i ćelijski mehanizmi "efekta seoskog gazdinstva".
Dugoročni cilj je razvoj novih oblika prevencije ili lijekova za treniranje imunog sistema.