Vrijeme prvog obroka, njegov sastav i izbor namirnica mogu da utiču na sitost i energiju tokom prijepodneva.
Mnogi ne mogu da zamisle jutro bez doručka, dok drugi ne mogu ni da pomisle na hranu čim otvore oči. Da li je zaista važno da jedemo odmah nakon buđenja ili možemo da sačekamo da ogladnimo? Osim vremena doručkovanja, često se postavlja i pitanje da li je zdravije započeti dan slatkim ili slanim obrokom.
Doručak se često naziva najvažnijim obrokom u danu, ali to ne znači da svi moramo da sjednemo za sto čim ustanemo iz kreveta. Potrebe se razlikuju od osobe do osobe, a mnogo je važnije šta jedemo nego da li smo doručkovali tačno u sedam ili devet sati.
Da li treba da jedete čim ustanete?
Ne postoji univerzalno pravilo koje kaže da morate da jedete u prvih 15 ili 30 minuta nakon buđenja. Ako ujutru nemate apetit, sasvim je u redu da sačekate da osjetite glad. Nekome prija doručak odmah nakon ustajanja, dok drugima više odgovara da prvo popiju vodu, istuširaju se, završe jutarnje obaveze i tek onda pojedu prvi obrok.
Ipak, ako redovno preskačete doručak, a zatim tokom prijepodneva osjećate veliki umor, glad ili posežete za grickalicama i slatkišima, možda bi vam više odgovaralo da uvedete jutarnji obrok. Dobar orijentir je da doručkujete u prvih nekoliko sati nakon buđenja, u skladu sa svojim apetitom i dnevnim rasporedom. Važno je i da ne čekate toliko dugo da zbog velike gladi kasnije pojedete mnogo više nego što vam je potrebno.
Sladak ili slan doručak - šta je bolji izbor?
Odgovor ne zavisi toliko od toga da li je doručak sladak ili slan, već od njegovog sastava. Slatki doručak ne mora automatski da bude nezdrav, baš kao što ni svaki slani obrok nije dobar izbor.
Na primjer, pecivo, kroasan ili nekoliko keksića uz zaslađenu kafu mogu brzo da utolе glad, ali često ne sadrže dovoljno proteina i vlakana da bi vas dugo držali sitim. Sa druge strane, ovsena kaša sa jogurtom, voćem, orašastim plodovima i sjemenkama može da bude veoma dobar slatki doručak. Sadrži vlakna, proteine i druge hranljive materije koje doprinose dužem osjećaju sitosti.
Kada je riječ o slanim varijantama, dobar izbor mogu da budu jaja, integralni hljeb, mladi sir, jogurt, povrće ili avokado. Takva kombinacija obezbjeđuje proteine i druge važne hranljive sastojke, a može da bude i veoma zasitna.
Šta bi trebalo da sadrži dobar doručak?
Bez obzira na to da li više volite slatke ili slane obroke, postoje tri grupe namirnica koje je korisno da uključite u doručak:
- Proteini - jaja, grčki jogurt, mladi sir ili orašasti plodovi. Doprinose osjećaju sitosti.
- Vlakna - ovsene pahuljice, integralni hljeb, voće i povrće. Pomažu varenju i doprinose stabilnijem nivou šećera u krvi.
- Zdrave masti - avokado, bademi, orasi, sjemenke i maslinovo ulje. Važne su za normalno funkcionisanje organizma.
Nije neophodno da svaki doručak bude savršeno izbalansiran, ali je dobro da ne bude zasnovan isključivo na šećeru i rafinisanim ugljenim hidratima. Takođe, ne postoji dokaz da će svaka osoba koja preskoči doručak da ima zdravstvene probleme. Nekim ljudima više odgovara da jedu kasnije, dok drugi primijete da im je koncentracija slabija i da su nervozniji kada ujutru ne pojedu ništa.
Ipak, ako imate naviku da preskačete prvi obrok, obratite pažnju na to kako se osjećate tokom dana. Ako ste često gladni, bez energije ili kasnije nadoknađujete propušteni obrok velikim količinama hrane, vredi da razmislite o promjeni rutine.
Na kraju, nije presudno da li doručkujete odmah nakon buđenja ili sat-dva kasnije, niti da li birate slatku ili slanu hranu. Mnogo je važnije da slušate svoje tijelo, birate raznovrsne namirnice i obezbjedite sebi obrok koji će da vam daju energiju za početak dana.
(MONDO)