Daleko od cilja

Surova energetska realnost zelene tranzicije: Svijet i dalje zavisi od uglja i gasa

Autor Haris Krhalić Izvor Smartlife

Dok solarna energija bilježi rekordan rast, ugalj i prirodni gas i dalje generišu više od polovine svjetske električne energije.

Izvor: Shutterstock

Uprkos decenijama priče o zelenoj tranziciji i rekordnom ulaganju u obnovljive izvore, surova energetska realnost jasno pokazuje da je kranji cilj još uvijek daleko. Najnoviji globalni podaci agencije Ember pokazuju da fosilna goriva i dalje drže u šaci preko 57% svjetske proizvodnje električne energije.

Apsolutni kralj svjetske proizvodnje struje i dalje je - ugalj.

Sam ugalj generiše bezmalo 33% kompletne električne energije na planeti, što ga čini ubjedljivo najvećim pojedinačnim izvorom energije. Glavni pokretači ove potražnje su ekonomije u brzom razvoju, prije svega Kina i Indija, gdje je ugalj i dalje najjeftinije i najdostupnije gorivo za podmirivanje sve većih energetskih apetita.

Drugi najveći izvor na svijetu je prirodni gas, koji pokriva skoro 22% globalne proizvodnje. Gasne elektrane se danas uglavnom koriste kao fleksibilna podrška zelenoj energiji, jer mogu brzo da se uključe ili isključe kada vjetar stane ili sunce zađe.

Izvor: Visual Capitalist

Ipak, svijetla tačka ove statistike je vrtoglav rast sunca i vjetra. Oba izvora su pojedinačno stigla do udjela od oko 8% do 9%.

Solarna energija bilježi eksplozivan rast zbog drastičnog pada cijena panela i masovnih projekata u Kini, Evropi i SAD. S druge strane, vjetar raste zahvaljujući ogromnim vjetroparkovima na moru, najviše u Aziji i Evropi. Kada se posmatraju zajedno, sunce i vjetar danas proizvode više struje nego sve nuklearke na planeti.

Među čistim izvorima, hidroelektrane su i dalje neprikosnovene sa 14% udela, pružajući stabilnost mreži onda kada vjetar i sunce zakažu.

Ipak, matematika je jasna. Dokle god ugalj i gas drže više od polovine svjetske mreže, priče o potpunom prelasku na ekološki čiste izvore ostaju samo teorija na papiru.