Optimizam zbog mogućeg mirovnog sporazuma između SAD i Irana pokrenuo je rast globalnih berzi i pad cijena nafte, dok su energetske kompanije poput Šela ostvarile ogromne profite usred krize koja je uzdrmala svjetsku ekonomiju.
Globalna finansijska tržišta bilježe značajan rast podstaknut optimizmom ulagača oko mogućeg mirovnog sporazuma kojim bi se okončao rat u Iranu. Dok su akcije snažno porasle, cijena nafte pala je ispod 100 dolara po barelu.
Istovremeno, energetska kriza izazvana sukobom donijela je naftnim divovima poput Šela (Shell) vrtoglave profite, što je izazvalo bes javnosti i obnovilo pozive na uvođenje dodatnih poreza.
Azijsko-pacifička tržišta zabilježila su skok, slijedeći snažan rast u Evropi i SAD dan ranije, a sve zbog naznaka napretka u američko-iranskim pregovorima.
Japanski Nikkei 225 indeks porastao je za 5,7 odsto, dok je južnokorejski KOSPI ojačao 1,4 odsto. Optimizam je dodatno podstakao američki predsjednik Donald Tramp, koji je izjavio da je dogovor sa Iranom "vrlo moguć" nakon "vrlo dobrih razgovora".
Kao posljedica, cijena sirove nafte Brent pala je za otprilike tri odsto, na oko 99 dolara po barelu, što je najniži nivo u posljednje dvije nedjelje.
"Tržišta agresivno uračunavaju mirovnu dividendu u cijene nafte, obveznica i valuta", izvještava Gardijan, iako ključni geopolitički problemi ostaju neriješeni. Strateški tim banke Sakso (Saxo) navodi kako je "nafta oštro pala u srijedu jer su tržišta procijenila manji rizik od produženog poremećaja u Ormuskom moreuzu".
Detalji američkog prijedloga
Pregovori između SAD i Irana, koji se odvijaju uz posredovanje Pakistana, ušli su u ključnu fazu. SAD je navodno poslao predlog na jednoj stranici sa ciljem okončanja sukoba i postepenog ponovnog otvaranja strateški važnog Ormuskog moreuza.
Prijedlog uključuje memorandum o razumijevanju od 14 tačaka koji bi postavio temelje za detaljnije pregovore. Ključne tačke obuhvataju iransko odricanje od razvoja nuklearnog oružja, 15-godišnji moratorijum na obogaćivanje uranijuma i transfer postojećih zaliha visoko obogaćenog uranijuma van zemlje.
Zauzvrat, SAD bi ukinule sankcije i oslobodile zamrznuta iranska sredstva. Međutim, Iran je oprezan. Portparol komisije za nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku iranskog parlamenta nazvao je najnoviji prijedlog "američkom listom želja, a ne stvarnošću", ističući da sadrži "neprihvatljive klauzule". Očekuje se odgovor Irana u narednim danima.
"Monstruozni" profiti usred energetske krize
Dok diplomatija traje, energetske kompanije ubiraju plodove tržišne nestabilnosti. Šel je objavio da je u prvom kvartalu 2026. godine ostvario prilagođenu dobit od 6,9 milijardi dolara, što je znatno više od očekivanja analitičara i dvostruko više u odnosu na prethodni kvartal.
Kompanija je saopštila da su rezultati podstaknuti "izvanrednim poremećajima na globalnim energetskim tržištima", višim cijenama i većim maržama u poslovanju sa rafinisanjem. Grinpis (Greenpeace) je izračunao da je Šel u tom periodu ostvarivao profit od 53.241 dolara po minutu.
Kako bi dodatno nagradio akcionare, Šel je povećao tromjesečnu dividendu i najavio novi program otkupa akcija vrijedan tri milijarde dolara.
Bijes javnosti i pozivi na porez
Ovako visoki profiti izazvali su oštre reakcije. Aktivisti i organizacije prozvali su kompaniju za profiterstvo na krizi koja milione ljudi gura u siromaštvo.
"Još jednom, divovi fosilnih goriva trpaju u džepove monstruozne profite dok su vozači stisnuti na benzinskim pumpama, a domaćinstva će plaćati veće račune za energiju", rekao je Deni Gros, klimatski aktivist iz organizacije Friends of the Earth.
Maja Darlington iz Greenpeace UK dodala je da je "ekonomija pokretana fosilnim gorivima nameštena" u korist naftnih divova. Zbog ovakvih rezultata, obnovljeni su pozivi na uvođenje poreza na ekstraprofit u Velikoj Britaniji, SAD i unutar Evropske unije.
Posljedice sukoba na globalno poslovanje
Sukob je ostavio dubok trag i na druge sektore. Danski brodarski div Maersk upozorio je da je promet Ormuskim moreuzom, kroz koji prolazi petina svjetske nafte i gasa, "gotovo zaustavljen". Izvršni direktor Vinsent Klerk istakao je da su troškovi goriva gotovo udvostručeni od početka sukoba, što za kompaniju predstavlja dodatnih 500 miliona dolara troškova mjesečno.
"Ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, dogodilo se to u danima ili mjesecima koji dolaze, imaće ograničen uticaj na protok tereta. Ono što su zaista najvažniji faktori za razmatranje jeste naša sposobnost da ublažimo povećanja troškova sa kojima smo se iznenada suočili", izjavio je Klerk.
Istovremeno, Šel je objavio da će popravka jednog od postrojenja za tečni prirodni gas (LNG) u Kataru, oštećenog u napadu u martu, trajati oko godinu dana, što dodatno utiče na globalno snabdijevanje energijom.
(Express/Mondo)
