Ovaj uspjeh predstavlja prekretnicu za istoričare i pokazuje kako AI može za nekoliko sati da riješi zaboravljene dokumente i kriptografske zagonetke za koje stručnjaci nisu imali vremena.
Šifrovano vojno pismo iz Napoleonovog doba ostalo je nepročitano više od dva vijeka, a vještačkoj inteligenciji bilo je potrebno svega šest sati da pronađe rješenje.
Karter Čerč, AI inženjer u kompaniji za sajber bezbjednost SentinelOne, upotrebio je OpenAI-jev GPT-6 Astra kako bi pokušao da dešifruje pismo staro 217 godina. Modelu je dao jedan upit i sliku dokumenta, a šest sati kasnije dobio je rješenje šifre.
"U početku nisam vjerovao. Svi smo iskusili situacije u kojima model iznese neku nevjerovatnu tvrdnju, ali je ovde razlika u tome što se rješenje može mehanički provjeriti: praktično ne postoji mogućnost da bi pogrešan ključ dao smislen i istorijski dosljedan rezultat", rekao je Čerč za Live Science.
Pismo potiče iz 1809. godine i poslato je tokom Napoleonovog rata protiv Austrije. Na Napoleonov zahtjev napisao ga je njegov pastorak Ežen de Boarne, tadašnji vicekralj Italije, a primalac je bio francuski maršal Ogist de Marmon.
Marmon je u tom trenutku bio odvojen od ostatka francuskih snaga na istočnoj obali Jadranskog mora. Pismo je trebalo da mu prenese položaje francuskih i savezničkih armija širom Evrope, ali su podaci morali da ostanu tajni u slučaju da poruku presretne neprijatelj.
Zbog toga je korišćena takozvana homofona šifra. Najčešća slova nisu bila predstavljena samo jednim znakom, već sa više različitih simbola, što je znatno otežavalo otkrivanje obrazaca u tekstu.
Kako je AI razbio šifru staru 217 godina
Dokument sadrži oko 1.300 znakova, među kojima je 155 različitih simbola. Dodatni problem predstavljao je kvalitet izvornog materijala, jer je jedina javno dostupna verzija pisma bila sken niske rezolucije iz francuskog vojnog časopisa objavljenog 1969. godine.
Uprkos tome, Astra je uspjela da transkribuje dokument i tokom pretrage pronađe raniji rad istoričara kriptologije Danijela Tanta. U njemu se nalazila tabela sa značenjem 33 simbola iste šifre, što je bilo dovoljno za čitanje približno trećine pisma.
Ta tabela ranije nije bila povezana sa ovim dokumentom zbog greške u katalogizaciji. Čerč navodi da je Astra sama prepoznala vezu i pokušala da poznate simbole primjeni na pismo.
"Astra je sama uspostavila tu vezu tokom istraživanja na internetu. U svakom slučaju, Astra je identifikovala taj primjer i jednostavno odlučila da pokuša da ga primjeni na ovu šifru... i uspjelo je!", rekao je Čerč.
GPT-6 Astra je zatim pomoću djelimičnog ključa utvrdila značenje preostalih simbola i dešifrovala poruku.
Posebno je važno što dobijeni rezultat može nezavisno da se provjeri. Sačuvana je i druga Napoleonova prepiska sa njegovim pastorkom, u kojoj je detaljno navedeno šta bi tajna poruka trebalo da sadrži.
Majkl Rou, istraživač evropske istorije na Kraljevskom koledžu u Londonu, zbog toga je postupak uporedio sa Kamenom iz Rozete. Ako AI uspješno pročita dokument čiji sadržaj već možemo da provjerimo, raste povjerenje u primjenu iste metode na tekstove čiji sadržaj nije poznat.
Samo dešifrovano pismo ipak nije donijelo veliko istorijsko otkriće. U njemu se uglavnom ponavljaju već poznate informacije o položajima vojske i komandantima.
"Kada dobijete naređenje za marš, ne smijete dozvoliti da vas zastraše nekoliko trupa ili okupljanje rulje", navodi se u dešifrovanom pismu.
Mnogo važnije od samog Napoleonovog pisma
Istoričar Zak Vajt sa Univerziteta u Portsmutu smatra da dokument ipak otvara zanimljiva pitanja o Napoleonovom razmišljanju pred pohod na Austriju 1809. godine. Između ostalog, Napoleon je tada zapravo raspolagao sa oko 60.000 vojnika manje nego što je navedeno u pismu.
Ipak, mnogo veći značaj ovog eksperimenta mogao bi da se pokaže na drugim istorijskim dokumentima. Šifre su u to vreme redovno korišćene za vojne i diplomatske tajne, ali i u privatnoj prepisci.
Slični AI alati mogli bi da pomognu i istoričarima koji proučavaju dokumente napisane jezicima i pismima koje još ne razumijemo u potpunosti. Potencijal postoji i kod tekstova koje je teško pročitati zbog nečitkog rukopisa.
Čerč pritom naglašava da sama Napoleonova šifra nije bila nerješiva za ljudske kriptografe. Problem je bio u vremenu i radu potrebnom da se pronađu izvori, povežu istorijski podaci, transkribuju simboli, pronađe odgovarajući ključ i na kraju provjeri rezultat.
"Svaka oblast ima nerješenu gomilu uskih, specijalizovanih problema za koje stručnjaci nemaju dovoljno vremena da ih rješavaju. Pouka je da će ljudi koji budu skraćivali te spiskove sve češće biti autsajderi koje je jednostavno nešto zainteresovalo", rekao je Čerč.
Njegov rezultat nezavisno je potvrdio Satoši Tomokijo, inženjer za patente i kriptograf koji vodi sajt Cryptiana, posvećen nerješenim istorijskim šiframa. Pismo je nakon provjere na tom sajtu označeno kao "rješeno".
Upravo tu bi mogla da bude najveća vrijednost ovakve primjene vještačke inteligencije. AI ne mora da zamijeni istoričare i kriptografe da bi promijenio način na koji rade - dovoljno je da im za nekoliko sati pomogne da riješe probleme koji su zbog nedostatka vremena čekali decenijama ili vijekovima.
(Mondo)