Na današnji dan navršava se 85 godina od otvaranja fudbalskog hrama u Platonovoj ulici.
Ban Bogoljub Kujundžić bio je treći ban Vrbaske banovine, nakon Svetislava "Tise" Milosavljevića i Dragoslava Đorđevića, a stolovao je od 1935. do 1937. godine, kada ga je naslijedio Todor Lazarević.
Za vrijeme vladavine bana Kujundžića, Banjaluka je, između ostalog, postala bogatija za zgradu Hipotekarne banke (danas Palata predsjednika Republike Srpske), ali i za objekat koji je svim navijačima Borca druga kuća.
Na današnji dan prije 85 godina, a krajem vladavine bana Kujundžića, otvoren je fudbalski objekat koji svi danas znamo kao Gradski stadion!
Borac, današnji "upravnik" stadiona, nije ipak imao mogućnost da nastupi na njemu sve do završetka Drugog svjetskog rata.
U nedostatku vlastitog stadiona, od osnivanja, 1926. godine, išao je od nemila do nedraga. Crveno-plavi su najčešće trenirali na Banjalučkom polju, ali nikad nisu mogli sa sigurnošću da kažu na kojem terenu će odigrati zvaničnu ligašku utakmicu.
U to vrijeme, fudbalski lider u gradu na Vrbasu bio je ŠK Krajišnik, miljenik tadašnje vlasti, pa je Borac kao radnički klub nailazio na neprijatne situacije.
Tako se, na primjer, dešavalo da tadašnji Banjalučki nogometni podsavez odredi da Borac prvenstveni susret igra na Krajišnikovom igralištu, ali uprava Krajišnika - "zaboravi' da naredi čuvaru da otvori vrata!?
Trajalo je to do 1936. godine, kada se pojavila inicijativa za gradnjom vlastitog stadiona, ali i kada je klubu prijetila druga zabrana rada nakon one iz 1929. godine poslije uspostavljanja Šestojanuarske diktature od strane kralja Aleksandra I Karađorđevića.
Nakon što je za predsjednika kluba imenovan ugledni ljekar i narodni poslanik Branko Čubrilović, do toga nije došlo, a njegovim ogromnim zalaganjem, ali i ostalih članova najužeg rukovodstva, Borčev stadion je izgrađen krajem te godine u blizini sadašnjeg hotela Bosna, na kojem je prvi gostovao zagrebački Metalac, u oktobru 1936. godine.
A za to vrijeme, nicao je veliki objekat, Stadion bana Bogoljuba Kujundžića, građen za potrebe pomenutog Krajišnika. Svečano je otvoren na današnji dan prije 85 godina, dan prije rođendana kralja Petra II Karađorđevića, posljednjeg jugoslovenskog kralja.
Nakon što je predsjednik Krajišnika Mirko Divjak banu Kujundžiću uručio povelju počasnog člana kluba, na teren su istrčali igrači banjalučkog Hajduka i Meteora iz Bosanske Krupe, čiji duel je bio uvertira za događaj dana – okršaj Krajišnika sa slavnim beogradskim BSK-om.
Nakon Drugog svjetskog rata, Krajišnik je ugašen te je nestao sa banjalučke fudbalske mape. Stadion bana Bogoljuba Kujundžića pripao je Borcu, koji se reaktivirao nakon zabrane rada od strane Nezavisne države Hrvatske, koja je držala Banjaluku okupiranom u godinama krvavog međunarodnog ratnog sukoba.
Prvi meč na zdanju koje je preimenovano u "Gradski stadion Banja Luka", Borac je odigrao protiv ekipe 53. Srednjobosanske dizivije Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije, a koja je bila u sastavu Petog bosanskog korpusa.
Značajnijih ulaganja u sadašnji Gradski stadion nije bilo do 1959. godine, kada su napravljene sjeverna i južna tribina za stajanje, međutim najznačajniji infrastrukturni projekti u prošlom vijeku vežu se, ipak, za 1973. i 1981. godinu.
Borčev stadion dobio je 1973. godine kompletnu, natkrivenu zapadnu tribinu koja je i danas u upotrebi, a iste godine je na terenu uspostavljena i reflektorska rasvjeta.
Osam godina kasnije, srušena je tadašnja istočna tribina za stajanje, a sagrađena nova, koja se i sada koristi.
Sjeverna i južna tribina srušene su 2001. godine, nakon što su zbog preopterećenosti tokom gostovanja reprezentacije Jugoslavije u Banjaluci povodom 75 godina Borca počele da "otkazuju poslušnost".
Prije 12 godina, kada se Borac nakon 18 godina "posta" vratio na evropsku scenu osvajanjem Kupa BiH, istočna i zapadna tribina dobile su novo ruho, kako bi se ispunili zahtjevi Evropske fudbalske federacije u vezi sa odigravanjem domaćih evropskih mečeva na vlastitom stadionu.
Dvije godine kasnije, Gradski stadion je dobio i novu sjevernu tribinu, iza koje je krajem 2016. godine otvoren pomoćni teren sa vještačkom travom.
Takođe, očekuje se da se u septembru privedu kraju radovi na postavljanju nove travnate podloge.
Riječ je o projektu "Potpuna rekonstrukcija premijerligaških terena", koju zajedničkim snagama sprovode Fudbalski savez BiH i Evropska fudbalska federacija, a u okviru koje će fudbalsko zdanje u Platonovoj ulici dobiti teren sa savremenom, hibridnom podlogom.