Trener Vojvodine Nenad Lalatović odgovarao na pitanja mladih fudbalera novosadskog kluba.
Nekadašnji fudbaler i trener Crvene zvezde Nenad Lalatović na početku nove sezone preporodio je Mladost iz Lučana, a zatim u šokantnom transferu promijenio sredinu i ponovo preuzeo Vojvodinu. Sa timom kojem je već donio Kup Srbije želi novi trofej, drugo mjesto i grupnu fazu u Evropi, a u Novom Sadu dočekali su ga i navijači koji su ga "izrešetali" pitanjima.
Riječ su imali mališani iz Vošine škole fudbala i to u trofejnoj sali kluba, u društvu šefa stručnog štaba Nenada Lalatovića. Novi glavni trener Vojvodine sa uživanjem je slušao svako pitanje malih fudbalera i potrudio se da detaljno odgovori. Pitanja su bila gotovo sigurno teža od onih sa kojima se Lalatović "suočava“ kada je pred novinarima. Riječ su uzimali redom Aleksa, Strahinja, Pavle, Lazar, Nikola...
Ko vam je omiljeni igrač u ekipi? "Uh... Ko postigne gol protiv OFK Beograda i donese pobjedu on će da mi bude omiljeni (smijeh). Šalim se malo, svi su mi omiljeni. Trudim se da mi svi budu podjednaki, jer samo tako može da postoji prava hemija u ekipi i pravi odnos na relaciji trenera i igrača", rekao je Lalatović.
Da li vam je draže dati gol Partizanu ili u Ligi šampiona? "Njima sam mnogo puta davao golove, tako da sada biram Ligu šampiona (smijeh). Moja sljedeća velika želja je da igram sa Vojvodinom grupnu fazu u Evropi. Ovaj klub, Novi Sad kao grad, navijači, rukovodstvo na čelu sa predsjednikom Zbiljićem, zaslužuju da igramo grupnu fazu i vjerujem da ćemo to i ostvariti.
Kako se osjećate što vas navijači toliko vole? "Kada iskreno voliš klub koji treniraš, onda te i navijači vole. To je moj slučaj sa Vojvodinom. Jako sam srećan zbog toga i uživam da treniram Vojvodinu. Mnogo volim ovaj klub i to osjećaju navijači", zaključio je trener i okrenuo se ambicijama za ostatak sezone: "Bićemo minimum treći. Vojvodina ne smije da bude ispod toga! Ali ja sanjam drugo mjesto."
Kako ste se osjećali kada ste osvojili Kup Srbije? "To smo uradili protiv Partizana i to je najljepši osjećaj koji mi se desio u fudbalu. Ujedno, to je i moj najveći uspjeh kao trenera. Za mene je smisao trenerskog posla da osvojiš trofej i izuzetno mi je značilo što sam to uspeo sa Vojvodinom. Bilo je za infarkt. Stegao sam ruke i samo molio Boga... Četiri uzastopna polufinala sam imao, tri puta sam ispao od Partizana i četvrti put sam ih pobijedio u finalu. Cijeo stadion je bio protiv Vojvodine, tačnije protiv mene, oni kao da igraju protiv mene, a ne Vojvodine. Kada smo primili drugi gol jedva sam disao, bilo mi je jako teško, baš sam se potresao. Gledam trofej, primili smo gol u 94. minutu, ali na kraju smo uzeli ono što smo zaslužili", sjeća se Lalatović.
Ko je najbolji igrač koga ste trenirali u karijeri? "Nikola Drinčić. U 36. godini bio je najbolji igrač naše lige, dolazio je sat vremena prije i ostajao sat vremena poslije treninga. Bog mu je vratio za sve i zato je danas i dobar trener."
Koja pojačanja biste doveli u Vojvodinu? "Napadača i zadnjeg veznog. Na te dvije pozicije i ne treba ništa više da budemo treći i osvojimo Kup Srbije.
Imao je Nenad Lalatović i veoma važn savjet za mlade fudbalere. "Manje telefoni, manje društvene mreže, manje video igrice i više da se družite, pričate, igrate. Kada sam bio u vašim godinama, moj cijeli dan je bio fudbal... Od jutra do mraka. To i vama savjetujem, naravno uz školu", zaključio je Lalatović i dobio aplauz mališana. Uslijedio je dogovor da ovakva druženja postanu praksa. Na obostrano zadovoljstvo. Uživao je trener (doduše, malo se inaumučio zbog teških pitanja), a mališani su imali priliku da pokažu da je Voša sistem u kom svi uče jedni od drugih.