Iako je zbog pandemije tokom prošle godine transport bio značajno usporen i otežan, uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda je premašio tri milijarde maraka, pokazuje Analiza Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH
Sa druge strane izvoz iz BiH je iznosio 857 miliona KM, što govori kako je u ovoj oblasti ostvaren deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni od 2,2 milijarde KM.
Udio poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u ukupnom izvozu iznosi tek oko osam odsto, dok je taj udio u ukupnom uvozu dosta veći i iznosi oko 18 odsto.
Da stvar bude gora, u izvozu dominiraju primarni ili uglavnom neprerađeni proizvodi s nižim vrijednostima, dok su gotovi, finalni proizvodi kao i proizvodi dodatne vrijednosti veoma malo zastupljeni.
Najznačajniji proizvodi koji su zastupljeni u izvozu su jestivo voće i povrće, masti i ulja, voće, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i med, proizvodi na bazi žitarica i brašna, voda, povrće, proizvodi mlinske industrije i meso.
“I dalje je mali udio proizvoda životinjskog porijekla u ukupnom izvozu poljoprivrede i prehrambene industrije što ukazuje na visok nivo ekstenzivnosti poljoprivrede u BiH, odnosno na nepovoljnu proizvodnu strukturu u smislu niske zastupljenosti proizvoda animalnog porijekla u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Istovremeno, ovakva struktura izvoza ukazuje i na nizak nivo konkurentnosti roba BiH na međunarodnom tržištu”, navodi se u Analizi.
U resornom ministarstvu ocjenjuju kako su loši trgovinski rezultati u izvozu posljedica prije svega smanjenog izvoza na tržište Turske 2018. i 2019. godine obzirom na smanjenje vrijednosti turske valute što je uticalo da proizvodi iz BiH na ovom tržištu budu skuplji i manje konkurentni.
Takođe, dodaju oni, na smanjenje izvoza uticala je i odluka prištinskih vlasti za uvođenje zaštitne mjere tj. carine na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina, a potom još radikalnije mjere o uvođenju 100 odsto carine i to na uvoz svih roba iz Bosne i Hercegovine.
“Iako su pojavom pandemije COVID 19 prištinske vlasti ukinule takse na uvoz proizvoda i sirovina iz BiH izvoz se količinski niti vrijednosno nije vratio na nivo prije uvedenih mjera”, stoji u Analizi koja je obuhvatila period od 2017. do 2020. godine.
Evropska unija je i dalje najznačajniji spoljnotrgovinski partner, obzirom da je 39 odsto izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda plasirano na ovo tržište, 36 odsto u zemlje članice CEFTA sporazuma, Tursku 16 odsto te ostatak svijeta, gdje se bilježi izvoz od sedam odsato.
Sa druge strane, na tržište Bosne i Hercegovine se najviše uvoze poljoprivrednoprehrambeni proizvod porijeklom iz EU i to oko 55 odsto, zemalja CEFTA oko 29 odsto, i 13 odsto iz ostatka svijeta.
Bez obzira na katastrofalan bilans u ministarstvu nisu nezadovoljni. Kažu kako je uvoz u godini korone smanjen za pet odsto dok je izvoz rastao za sedam procenata.
“Činjenica je da je za održanje nivoa izvoza dostignutog prethodnih godina, a pogotovu za njegovo dalje povećanje, potrebno mnogo više raditi na povećanju obima proizvodnje, veće proizvodnosti, podizanja nivoa kvaliteta a time i povećanja konkurentnosti poljoprivrednog sektora, posebno u kontekstu opredjeljenja na visoko vrijedne proizvode na kojima se i zasniva trgovinski uspjeh i zadovoljavajuća dobit”, zaključuje se u analizi.