Većina hrane iz uvoza: Domaći proizvodi u sjenci stranih | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

"uvriježeno mišljenje da je strano bolje"

Većina hrane iz uvoza: Domaći proizvodi u sjenci stranih

Autor Dušan Volaš
Autor Dušan Volaš

Građani BiH i dalje daleko više kupuju robe iz uvoza nego one proizvedene u domaćim pogonima. Procjena je da, od ukupne količine hrane koju godišnje pojedemo, oko 70 dolazi iz uvoza.

Izvor: Guliver/GettyImages/iStock/GettyImagesPlus/Kwangmoozaa

Statistika pokazuje da u okviru agroindustrijskog sektora uvozimo sve i svašta, čak i ono za što imamo dobru pretpostavku za vlastitu proizvodnju, pa imamo uvoz 3,5 puta veći od izvoza.

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da je, za devet mjeseci lane, u BiH uvezeno agroindustrijskih proizvoda u vrijednosti 2,27 milijardi maraka, dok smo izvezli 647,82 miliona KM.

Možda će vas zanimati

U kojoj mjeri građani zaobilaze domaće proizvode, kojih svakako ima na našem tržištu, potvrđuje i podatak da smo, na primjer, za devet mjeseci lane uvezli vode i sokova vrijednih 121 milion KM, što je tri puta više od izvozne vrijednosti, piše Srpskainfo. Sličnu situaciju imamo i u spoljnotrgovinskoj razmjeni mesa i mesnih prerađevina, mliječnih proizvoda, proizvoda mlinske industrije, povrća i prerađevina od povrća.

I u STK naglašavaju da promocija značaja kupovine domaćih proizvoda nije dala značajniji efekat, te da građani BiH još nisu ozbiljno shvatili koje su prednosti takvih potrošačkih navika.

Iz komora u BiH više puta su naglasili da bi kupovima domaćih proizvoda povećala otkup sirovine od poljoprivrednika, više bi se proizvodilo i bilo bi više zaposlenih u našim pogonima, imali bismo rast iznosa uplaćenih poreza i doprinosa.

Nemanja Vasić, potpredsjednik STK i vlasnik Mesne industrije "Trivas" iz Prnjavora, kaže da bi, možda, već u školi trebalo započeti edukaciju djece zašto je važno da se kupuje domaća roba.

"Domaća proizvodnja se mora štititi na više načina, između ostalog i pravilnijim podsticajima u primarnoj proizvodnji, i to tamo gdje će oni stvarno uticati na cijenu što bi, na kraju, uticalo da proizvod bude jeftiniji, a prodaja veća. Takođe, treba pronaći mjere prema trgovačkim lancima da moraju da imaju određeni procenat domaćih proizvoda u asortimanu. To kod nas nije zaživjelo, a mjera je koja bi sigurno imala efekta", objašnjava Vasić.

Prema njegovim riječima, kod naših građana još je uvriježeno mišljenje da je neki proizvod od neke strane robne marke bolji nego domaći.

"Međutim, nije tako, a ne stoji ni priča da su naši proizvodi skuplji. Ali, i to što su mnogi jeftiniji, zna da bude kontraproduktivno, jer ljudi odmah pomisle da su lošiji. Takođe, najmanje 50 odsto proizvodnje stranih robnih marki radimo mi, uslužno za strance, samo je naše ime sitno napisano, a njihovo je brend. Problem je i što naši proizvođači nemaju dovoljno novca da se reklamiraju, tako da imamo isti proizvod, ali nas nema nigdje", ističe Vasić.

Dodaje da je procjena da, od ukupne količine hrane koju godišnje pojedemo, oko 70 dolazi iz uvoza.

"Kad se pogleda struktura, jasno je da uvozimo i robe za čiju proizvodnju i sami imamo dobre mogućnosti. Naglasio bih da polovinu spoljnotrgovinskog deficita ostvarujemo sa Srbijom i Hrvatskom, jer je kod naših ljudi ostala navika da kupujemo njihovo, smatrajući da kupujemo domaće proizvode", kaže Vasić.

U Privrednoj komori RS naglašavaju da se projekat "Naše je bolje" realizuje već 11 godina, ali da je i dalje problem niska svijest potrošača o značaju kupovine domaćih proizvoda.

"Njihovom kupovinom jačamo domaću privredu, imamo više novca za školstvo, zdravstvo, penzije, tu je i mogućnost za otvaranje novih radnih mjesta. Novac ostaje u Srpskoj i BiH, a spoljnotrgovinski deficit se smanjuje", rekao je portparol ove komore Vladimir Blagojević.

Ističe da, s druge strane, imamo nekontrolisan uvoz roba koji su sumnjivog kvaliteta.

"A kad dođe do povlačenja nekog proizvoda s našeg tržišta zbog neispravnosti, u pravilu je riječ o robama iz uvoza. To dovoljno govori o kvalitetu domaćih proizvoda, koji se ne povlače", ističe Blagojević.

Iz Privredne komore RS poručuju da je tokom pandemije korona virusa porastao interes građana za domaćim proizvodima.

"U ovom periodu smo dodatno promovisali domaće, ali još ne znamo da li će zainteresovanost građana za domaće robe ostati i kad sve ovo prođe. Dobro bi bilo da ovakve potrošačke navike ostanu i ubuduće, jer bi to imalo višestruku korist po našu privredu", kaže Blagojević.

Prema njegovim riječima, kupovina domaćih proizvoda posebno je važna u kriznim vremenima, kao što je situacija u vezi s korona virusom, jer se tada svaka država okreće sebi.

"Problem je što na naše tržište dolaze mnogi proizvodi koji su su cjenovno konkurentni domaćim robama, zbog čega oni u značajnoj mjeri zauzimaju domaće tržište. Jedan od razloga je naša platežna moć, ali i nerazvijena svijest stanovnika i to što oni ne prepoznaju koji su proizvodi domaći. Tako, veliki broj građana proizvode iz Srbije i Hrvatske smatra domaćim. Zato smo u velikim tržnim centrima obilježili police na kojima se nalaze domaće robe, kako bismo potrošačima olakšali da ih prepoznaju", naglašava Blagojević.

Možda će vas zanimati

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE