Iza nas je 12 mjeseci u kojima je virus potresao i promijenio cijeli svijet. U Republici Srpskoj su 5. marta zabilježeni prvi slučajevi zaraze koronavirusom. Vjerujem da se dobro sjećate gdje ste bili i šta ste radili u momentu kada je saopštena ta vijest.
(Autor: Miloš Grujić, ekonomista iz Banjaluke)
April je ispunila neizvjesnost u pogledu likvidnosti u finansijskim sistemima. Nagovještavani su reprogrami za privredu ali i za stanovnike jer su pod znakom pitanja bili plaćanja rata kredita, plata, doprinosa i obaveza prema dobavljačima. Veliki doprinos diskusiji i iznalaženju rješenja u kratkom roku dali su i poslodavci, Privredna komora, sindikati i akademska zajednica. Republika Srpska je planirala da emituje obveznice u iznosu od 35 miliona maraka sa rokom dospijeća od pet godina.
Planirana je kamatna stopa od dva odsto ali je ostvarena od kamatna stopa od tri odsto. Sredinom mjeseca je planirana je najveća emisija obveznica u istoriji Srpske – 300 miliona maraka po prinosu do dospijeća od dva odsto. Rok dospijeća je bio pet godina. Na kraju, uspješnost emisije je bila oko 48% a ostvarena kamatna stopa od tri odsto. Ovi pokazatelji najbolje odražavaju nervozu i (ne)povjerenje koja je tih dana odlikovala domaće tržište kapitala.
Vrijedi se podsjetiti situacije iz 20. aprila kada se širila vijest da je cijena nafte pala ispod nule. Tačnije govorilo se o trideset i sedam dolara ispod nule. To predstavlja tek jedan dio cijele slike jer je prava cijena nafte iznosila je 11,57 američkih dolara za barel što je svakako niska cijena. Ukratko, proizvođači su platili prevozničkim kompanijama da naftu prevezu sa skladišta, a zapravo se radilo o terminskoj nafti koja je morala biti prodana, odnosno otpremljena potraživačima u određenom roku. Ovaj šok jeste nesvakidašnja situacija ali sjajno približava svu paniku i konfuziju na finansijkim tržištima u to doba.
Vrednost najpoznatijeg berzanskog indeksa na svijetu "Dow Jones Industrial Average" na kraju decembra je iznosila 30.606,48 indeksnih poena, a nekoliko dana nakon što je proglašena pandemija, 23. marta, vrijednost indeksa iznosila 18.591,93 poena. Globalna panika jeste izazvala strmoglav pad u martu što predstavlja najgori pad od kolapsa korporacije "Lehman Brothers" iz 2008. godine. Međutim, nakon niza šokova u Americi, čini se da je najvećoj ekonomiji na svijetu oporavak krenuo odlično.
Domaća ekonomija
Iz ove perspektive, analizirajući emisije dužničkih hartija od vrijednosti Srpske, teško je oteti se utisku da je tokom prvog talasa pandemije u martu i aprilu zaista bilo nervoze na tržištu ali da je ona smanjena tokom ljeta. Drugi utisak koji se nameće je težnja banaka da kupuju obveznice s ciljem da ne drže novac na računima Centralne banke po negativnoj kamatnoj stopi. Na računu u Centralnoj banci leži oko dvije milijarde maraka iznad obavezne rezerve. Na taj novac se ostvaruje negativna kamatna stopa. Uprkos tome, banke ne „lome noge“ da se dodatno izlože entitetskim obveznicama.
Letimičnim uvidom u godišnje izvještaje banaka očigledno je da su značajno izložene entitetskim dužničkim hartijama od vrijednosti. Treće, u trenutnim okolnostima nije neracionalno razmatrati emisiju obveznica sa rokom dospijeća od deset pa i više godina. Uprkos određenim ograničenjima banaka, očigledno je da postoji tražnja za ovim instrumentom. Stiče se utisak da domaći bankarski sektor ima viška novca ali se nerado izlaže čak i prema entitetima. Na kraju, kamatne stope ostvarene na aukcijama u Federaciji BiH su značajno manje nego u Republici Srpskoj. Ovaj fenomen je rezultat različitih faktora i zahtjeva dublju analizu.
Dobri poznavaoci domaće ekonomije će se saglasiti da na ovom mjestu, kad se već detaljno obrazlaže stanje na finansijskom tržištu, treba pomenuti sredstva MMF koja su u visini oko dva odsto BDP-a BiH zapravo stabilizovale javne finansije i potrošnju. Ova podrška je važna jer je stabilizovala javne finansije i kupila vrijeme da se udare nužna prilagođavanja. Naime, MMF je u aprilu odobrio je oko 361 milion američkih dolara hitne podrške Bosni i Hercegovini.
Bez sumnje, to je pomoglo zemlji da ispuni hitne potrebe platnog bilansa izazvane globalnom pandemijom. Samo jedan primjer ilustruje razmjere šoka i poslije proljeća. Italijanska fabrika „R-S Silicon“ u Mrkonjić Gradu, koja proizvodi silicijum metal, prekinula je rad sredinom avgusta i poslala više od 150 radnika na kolektivni godišnji odmor. Ovo preduzeće je 2019. imalo prihod od gotovo 109 miliona maraka. Taj iznos predstavlja oko 0,32 odsto cijelog BDP-a BiH.
Naglo su smanjeni uvoz, izvoz i doznake iz inostranstva. Finansijska injekcija je bila neophodna. Sve mjere su bile usmjerene na održavanje isplate plata i penzija odnosno u održavanje potrošnje, očuvanja zaposlenosti i supstituciju uvoza. Širom svijeta su odobravali veliki paketi pomoći. Svaki s ciljem da se spriječi šok zbog nelikvidnost. Podsjećanja radi, države pomažu privredu jer im je potreban novčani tok prema državnoj kasi. Tu i leži motiv za velikodušne stimulanse širom svijeta.
Vlade svih zemalja nastojale su da (p)održe domaću ekonomiju vrtoglavim stimulansima. Na isto je bila prinuđena i naša Vlada. Cilj tih mjera je bio da se održi tekuća likvidnost odnosno servisiranje obaveza privrede ali i Vlade. Žargonom ljekara, Vlada nastoji da sačuva zdravsteno stanje domaćih preduzeća ali i sebe s ciljem da krvna slika izgleda zadovoljavajuće zbog nužnih zaduženja u bliskoj budućnosti.
Šta očekivati?
Analitičari su saglasni da će još neobjavljeni pokazatelji potvrditi da je u 2020. godini opala globalna ekonomska proizvodnja. Domaća privreda doživjela je snažne udarce i još krvari zbog tih udaraca. Gotovo da ne postoji privredno društvo koje na neki način nije pretrpjelo štetu. Zabrinjavajući je pad izvoza za oko 260 miliona i uvoza za oko 300 miliona maraka u odnosu na 2019. a i ona je bila gora od 2018. godine.
Procjena za cijelu BiH pokazuje da će nivo izvoza biti za više od 10 odsto manji u odnosu na 2019. godinu a nivo uvoza za skoro 15 odsto. Međutim, značajno se razlikuju prognoze u vezi sa obimom pada vjerovatnoćom za oporavak. Ne treba ispusiti iz vida činjenicu da su vlade svih zemalja već od marta, gaseći požar, usvojile ozbiljne mjere za snižavanje kamatnih stopa s ciljem oporavka domaće privrede.
Tokom proljetnog lokdauna svi poslovi su došli gotovo u stanje mirovanja. U jednom momentu u Evropi su potpuno prestali da se proizvode automobili, mašine a i male i velike prodavnice su bile zatvorene. Prognoze su bile mračne. Na primjer, krajem marta su prognozirali pad BDP-a u Njemačkoj od 20 odsto. Na kraju, pad će iznositi oko pet odsto na godišnjem nivou. To jeste mnogo ali velike zemlje to mogu da podnesu.
Štaviše, samo tokom ljeta, njemačka ekonomija je porasla za osam odsto u odnosu na isti period 2019. godine a u SAD se hvale sa rastom BDP-a u trećem kvartalu od 33%. Nedavno objavljeni pokazatelji nagovještavaju nastavak privrednog oporavka Kine. Za zemlje iz Evrope koje trguju sa Kinom to je dobra vijest. Poslije SAD, Kina predstavlja drugog po trgovinskog partnera Evropske Unije. Na primjer, kompanije iz Njemačke skoro pola izvoza ostvare sa Kinom.
Dok vlade širom svijeta pričaju o skorom privrednom oporavku u 2021. godini, Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond i OECD objavili su u posljednjih nekoliko nedjelja sumorne podatke. Glavna ekonomistkinja MMF je nedavno izjavila da „nijedna zemlja neće biti pošteđena problema sa dugovima“ i da je ovo najveća recesija od svjetske ekonomske krize prije 90 godina. Kao posljedica krize će javna zaduženja premašiti dosadašnju najveću stopu zaduženosti, koja je bila na kraju Drugog svjetskog rata. S tim u vezi, treba očekivati da će zaduženja biti zauzdana strogim mjerama štednje. MMF u 2020. godini projektuje globalni ekonomski pad od 4,9 procenata, dok je u aprilu projektovao smanjenje od samo tri procenta.
Raduje podatak da je za 2021. prognozirao rast svjetske privrede od 5,4 procenta – pod pretpostavkom da novi talas virusa sa novim ograničenjima izlaska ne uništi privredni rast. Nešto pesimističniju procjenu dala je i Svjetska banka ali uz sličnu ogradu. OECD prognozira da će tek krajem 2021. globalna ekonomija dostići nivo na kojem je bila prije pandemije. Istini za volju, svi su saglasni da se oporavak odvija različitom brzom zavisno od nivoa razvijenosti zemlje. Male zemlje se sporije oporavljaju pri čemu se povećava nejednakost, koja je postojala i prije pandemije.
Istini za volju, niko se ne usuđuje istupiti sa datumom završetka pandemije. Još je neozbiljno projektovati i trend oporavka. Bez sumnje, dolazi period kada će javne finansije biti u znaku štednje ali treba očekivati period sa više optimizma nego tokom 2020. godine. Šta daje nadu da će 2021. biti bolja od 2020. godine? Prvo, postoji vakcina koja se uspješno koristi u praksi. Drugo, uprkos velikom šoku u martu, javne finansije su ostale na nogama a djelatnosti popu umjetnosti, zabave, rekreacije i uslužnih aktivnosti imale su dosta manji pad od očekivanog.
Ovi podaci raduju jer do povratka na stanje pod prije pandemije ne treba tako mnogo kao što se mislilo. Treće, i zima će proći pa će, kao i u proljeće 2020. pandemija izgubiti na snazi što nas uvodi u mirnije ljeto kada će se i trošiti, kupovati, proizvoditi i putovati više nego u istom periodu prošle godine. Najvažnije, raduju prijedlozi Privredne komore i Unije udruženja poslodavaca koji su uobzireni u prijedlogu mjera za Program ekonomskih reformi za 2021-2023. Prijedlozi idu u nekoliko pravaca. Odnose se na rasterećenje privrede od određenih nameta, na konkretnu podršku najugroženijim sektorima privrede i podršku tehnološkom razvoju privrede.
Cijene indeksa na nekim berzama su narasle i za 15 odsto tokom posljednjeg kvartala 2020. Sve i da ne bude drugih šokova normalna je skora korekcija na berzama. Ipak, pod pretpostavkom zadržavanja visine cijena nafte i ostalih energenata kao i PDV-a realan je nastavak pada kamatnih stopa i smirivanje bure. Međutim, ostaće još podsjećanja na 2020. Kao posljedica povećanja ukupnog duga i smanjenja BDP-a odnos duga i BDP-a će biti još nepovoljniji, pogotvo ako se ima u vidu da je samo dug zdravstvenog sektora oko 1,1 milijardu maraka. Prema tome, izazovi upravljanja dugom će biti jedna od vrućih tema u ovoj godini. Ukratko, izazovi iz 2019. godine, uz određene dodatke, nastaviće se i u 2021. godini.