Iako industrijska konoplja predstavlja veliki ekonomski potencijal u mnogim granama industrije, kod nas još uvijek nije zaživio uzgoj ove kulture. Raspitali smo se zašto je situacija takva i da li se može promijeniti.
Vlasnik banjalučkog preduzeća "Prirodno bilje" Nedeljko Kusturić za Mondo kaže da je ove godine dobio dozvolu za uzgoj, ali da nije zasijao industrijsku konoplju zbog zakonske neusklađenosti.
"Sa inspektorima i ljudima iz resornog ministarstva sam dogovorio da urade korekciju zakonskih rješenja, a ja da izvršim određene pripreme kako bih iduće godine na proljeće zasijao konoplju na deset hektara zemljišta. Sve je više zainteresovanih za plasman konoplje, kako u našem regionu, tako i u drugim zemljama. Ono što je meni interesanto jeste što bih pokušao da napravim kompatibilnost između konoplje i kamilice, odnosno da na jednoj površini radim i jednu i drugu kulturu. Kamilica se sije u septembru, a bere u maju, dok je konoplje procedura obrnuta", rekao nam je Kusturić.
Prema njegovim riječima, od konoplje se u svijetu proizvodi 22 hiljade proizvoda, dok je energetska vrijednost ove biljke veća od bukovog drveta.
"Mogućnosti su ogromne. Akt koji reguliše plantažni uzgoj u Evropi i zemljama regiona jeste Zakon o zloupotrebi opojnih droga. Konoplja nije droga, već industrijska biljka koja ima svoje sorte. Po našem pravilniku je dozvoljen uzgoj šest sorti. Mislim da će ta lista nešto malo biti korigovana, ali ona se usvaja na nivou BiH", zaključio je Kusturić.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković rekao je da kod nas nema posebnog interesovanja za gajenjem konoplje sve do eventualne legalizacije u medicinske svrhe.
"Ne vidim zašto bi se ljudi tim bavili. Naša industrija je u potpunosti devastirana, tako da i u toj oblasti ta kultura nema prolaznost u potražnji. Riječ je o visoko rentabilnoj biljci kada je u pitanju hemijska industrija i tu bi trebalo poraditi na interesovanju i marketingu. Naravno, prije toga da sve bude zakonski regulisano i strogo kontrolisano kako bi se izbjegle eventualne malverzacije. Očekujem da bi se to moglo desiti relativno brzo", kaže Marinković.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske za Mondo su potvrdili da su u 2020. godini izdali jedanaest odobrenja za uzgoj industrijske konoplje.
"Iako je izdato 11 odobrenja za uzgoj, niko od proizvođača nije zasijao konoplju u tekućoj godini", rekli su nam u pomenutom ministarstvu.
Komentarišući ove navode Stojan Marinković ističe da su se ljudi vjerovatno "svrstali u red" očekujući da će to zaživjeti.
"Međutim, od legalizacije još uvijek nema ništa između ostalog zbog presloženosti državnog aparata i usvajanja novih zakona", istakao je Marinković.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović prokomentarisao je da je konoplja veoma zahvalna biljka podsjećajući da je bivša Jugoslavija bila treći proizvođač indutrijske konoplje u svijetu.
"Riječ je o kulturi koja brzo raste i ima multifunkcijalnu namjenu. Samo stablo se može koristiti kao sirovina za paletu proizvoda od peleta do tkanine. Na primjer, navodim Hrvatsku gdje je proizvodnja konoplje jako dominantna. Procudure za prijavu proizvidnje u Republici Srpskoj su jako jednostavne, dovoljno je tražiti dozvolu u kojoj je potrebno navesti parcelu i lokaciju gdje će se gajiti konoplja", istakao je Pavlović.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH u prvih osam mjeseci ove godine u BiH je uvezeno tek oko 900 kilorama proizvoda od konoplje u vrijednosti od 9.432 KM. Izvoz je bio minoran: oko 35 kg u vrijednosti 310 KM.