Na tržištu u oblasti prerade drveta postoji velika potražnja za inženjerima tog profila, ali je problem što gotovo da nema zainteresovanih za tu oblast, te se studijski program prerade drveta već tri godine ne organizuje na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.
Dekan ovog fakulteta Marijana Kapović Solomun je pojasnila da je rad inženjera u oblasti prerade drveta veoma plaćen posao, da on ne znači samo rad u pilani, kao što mnogi možda misle, već podrazumijeva širok spektar poslova, kao što je vođenje kompletne proizvodnje u preradi drveta ili osmišljavanje i dizajn proizvoda od drveta, kao i rad u menadžmentu.
Prema njenim riječima, studijski program prerade drveta na Šumarskom fakultetu pokrenut je školske 2017/2018. godine na inicijativu Privredne komore Srpske i drvoprerađivača, koji su iskazali potrebu za ovim kadrom.
"Drvoprerađivači su iskazali potrebu za inženjerima prerade drveta koji će moći da im pomognu u oblasti primarne, sekundarne i finalne prerade drveta, kao i spremnost da stipendiraju studente i ponude zagarantovan posao nakon studija", rekla je Solomunova.
Studijski program, dodala je, pokrenut je u saradnji sa Šumarskim fakultetom iz Beograda i uz pomoć kolega sa Mašinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci. Prve godine upisano je 16 studenata, da bi se već tokom iste godine ispisalo pet studenata, zbog čega naredne godine studijski program nije ni pokrenut, jer je bila mala zainteresovanost.
"Mala zainteresovanost za navedeni studijski program je razlog zbog kojeg isti nismo organizovali narednih godina, jer plaćamo gostujuće profesore, njihov smještaj i drugo, pa nam nije ekonomski isplativo", rekla je Solomunova.
S ciljem, kaže, da se pomogne drvoprerađivačima, ali i da se studentima omogući da poslije studija dobiju siguran i dobro plaćen posao, Šumarski fakultet radi na inovaciji postojećeg studijskog programa Šumarstvo, tako što će biti uveden novi modul prerade drveta.
"Tu će studenti kroz minimalno šest izbornih predmeta dobiti osnovno znanje neophodno za rad u preradi drveta, što će im omogućiti da nakon završenog fakulteta kao inženjeri šumarstva budu osposobljeni i za rad i u ovoj oblasti", rekla je Solomunova.
Cilj je, dodala je, da se i dalje školuju diplomirani inženjeri šumarstva, ali tako da imaju neko osnovno predznanje za rad u preradi drveta.
Mladen Samardžić, koji je početkom ove godine diplomirao na studijskom program prerade drveta Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci kaže da mladi nisu svjesni značaja studiranja deficitarnih zanimanja, nakon kojih ih čeka siguran posao.
"Ovaj studijski program upisao sam bez velikih očekivanja i planova, ali su mi profesori ukazali da se ulaganje u znanje može isplatiti, to jeste da mogu da naplatim svoju stručnost. Ono što je najznačajnije jeste da studenti, osim što ih čeka siguran posao nakon završetka studija, mogu da rade u struci i dok studiraju", rekao je Samardžić Srni.
Iako je u toku studija radio, to ga nije spriječilo da na fakultetu postigne zavidne rezultate, te je biran za najboljeg studenta za akademske godine – 2018/19, 2019/20 i 2020/21, što predstavlja najbolji uspjeh na studijskom programu deficitarnih zanimanja u Republici Srpskoj.
"Istina je da vam znanje niko ne može uzeti ni umanjiti. Imao sam sreću da mi je to objasnio gostujući profesor Igor DŽinčić iz Beograda na drugoj godini studija, što sam i prihvatio tako da sam ubrzo nakon toga počeo povremeno da radim u struci, istovremeno odrađujući praktičnu nastavu", rekao je Samardžić.
On smatra i da su prednosti tehničkih nauka što zahtijevaju puno prakse, iz koje se može mnogo toga naučiti, što iz teorije ne može.
"Važno je da fakultet obezbijedi studentima praksu u nekom od preduzeća, ali je isto tako bitno i da student bude aktivan i da pronalazi sebi prilike da radeći uče. U raznim preduzećima koja proizvode pločasti i namještaj po mjeri, samoinicijativno sam bio na praksi, gdje sam stekao značajno iskustvo", rekao je Samardžić.
(Srna)