Nakon što je Indija zabranila izvoz osnovnih žitarica, cijena pšenice na međunarodnom tržištu je porasla na najviši nivo u poslednja dva mjeseca.
Stručnjaci upozoravaju da sve više cijene hrane i energenata mogu povećati rizik od nestašice hrane, podstaći inflaciju ali i nemire u mnogim zemljama, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.
Cijene pšenice porasle su za maksimalnu dozvoljenu količinu 16. maja pošto je Indija uvela zabranu izvoza, povećavajući pritisak na troškove za hranu dok su oskudne globalne zalihe uzburkale međunarodna tržišta, ukazuje Fajnenšel tajms.
Referentni indeks cijena pšenice u Čikagu porastao je za čak 5,9 odsto, najviše u posljednja dva mjeseca. Cijene pšenice ove godine porasle su za više od 60 odsto usljed ruske invazije na Ukrajinu, ističe londonski list dodajući da dvije evropske zemlje pokrivaju gotovo trećinu svjetskog izvoza pšenice.
Indija, najveći proizvođač pšenice u svijetu poslije Kine, najpre je obećala da će popuniti prazninu na tržištima zbog smanjene proizvodnje iz Ukrajine, djelimično zahvaljujući izuzetnoj žetvi od sedam miliona tona prošle godine.
Međutim, Indija je preokrenula kurs jer je domaća inflacija porasla na najviši nivo u osam godina zbog rasta cijena hrane. Nju Delhi je saopštio da uvodi zabranu, uz neke izuzetke, "kako bi upravljao celokupnom bezbjednošću hrane u zemlji i podržao potrebe susjednih i drugih ranjivih zemalja".
Iznenadna promjena uslijedila je poslije dva mjeseca žestokih vrućina u Indiji, s temperaturama i do 45 stepeni Celzijusa u dijelovima pšeničnog pojasa, ukazuje Fajnenšel tajms i dodaje da je rast cijena hrane i goriva takođe podstakao Banku Indije da ovog mjeseca podigne kamatne stope prvi put u četiri godine.
Stručnjaci upozoravaju da odluka može samo pogoršati rizik od nestašice hrane, posebno za zemlje u razvoju i one koji su zavisni od namirnica iz tog regiona, poput zemalja u Africi i na Bliskom istoku.
Prije odluke o zabrani izvoza, Indija je imala cilj da isporuči rekordnih 10 miliona tona pšenice ove godine dok je premijer Narendra Modi govorio da je "Indija spremna da nahrani svijet", ističe BBC.
Međutim, zabrana izvoza pšenice predstavlja veliki zaokret u politici. Osim što nagovještava zabrinutost vlade zbog rasta cijena kod kuće, odluka bi mogla da izazove ono što je jedan stručnjak opisao kao spoljnopolitički izazov za Indiju.
Delhi je ranije tražio izuzeće od pravila Svjetske trgovinske organizacije koji otežavaju zemljama izvoz žitarica koje se, kao što indijska vlada radi, kupuju po fiksnoj cijeni od farmera za zvanične rezerve. Iako se, ukazuje BBC, činilo da su neke zemlje spremne da pomognu Indiji da pronađe način za izvoz pšenice, sad će te iste zemlje vjerovatno biti uznemirene.
S druge strane, Ujedinjene nacije su saopštile da su globalne cijene hrane u aprilu lagano pale, ali su i dalje gotovo 30 odsto veće nego u isto vrijeme prošle godine.
Rast cijena hrane i energenata, dodaje BBC, podstiče inflaciju širom svijeta zbog čega su pojedine centralne banke, uključujući američku i britansku, podigle kamatne stope. Međutim, to je izazvalo zabrinutost da bi veći trošak zaduživanja mogao pogoditi globalni ekonomski rast, a neki stručnjaci upozoravaju i na recesiju.
Sve veće cijene hrane uzrokovane najpijre pandemijom COVID-19, lošim žetvama i na kraju ruskom invazijom na Ukrajinu, izazivaju nestašice i proteste u zemljama u razvoju dok će indijska zabrana izvoza pšenice verovatno pogoršati globalne napetosti, ocjenjuje Volstrit džurnal.
Čelnik Svjetskog programa za hranu UN-a upozorio je 12. maja da će se svijet suočiti s potpunom nestašicom hrane već sljedeće godine ako Rusija nastavi da blokira ukrajinske luke.
Čak i u najbogatijim zemljama svijeta, veće cijene hrane uzrokuju pritisak ali, naglašava američki list, upravo se u najsiromašnijim zemljama posljedice ukrajinskog sukoba na cijene hrane najoštrije osjećaju.
Širom Afrike, dodatni problem je i loše vrijeme koje je poremetilo lokalne žetve dok su cijene hrane na kontinentu već bile na 10-godišnjem vrhu prije invazije. Egipat, najveći svjetski uvoznik pšenice, okreće se zemljama od Paragvaja do Indije, dok DR Kongo ulaže milione dolara u projekat da se pekare prebace s pšenice na brašno od manioke, biljke sa skrobnim korenjem koja je dostupna širom zemlje.
U domovima širom svijeta, ističe Volstrit džurnal, ljudi smanjuju potrošnju osnovnih namirnica ili ih zamjenjuju jeftinijim alternativama. Cene fjučersa za pšenicu na robnoj berzi u Čikagu porasle su za više od 50 odsto od početka godine, dok su cijene kukuruza porasle za više od 30, a soje za više od 20 odsto. U aprilu je indeks hrane UN za hranu i poljoprivredu porastao za 30 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine i 60 odsto od 2019. godine, prije nego što je pandemija pogodila proizvodnju i lance snabdijevanja.
(Mondo/Beta)