Svi podržavaju zabranu izvoza sirovog drveta, ali sa peletom je drugačija situacija, a pogotovo sa briketom.
Savjet ministara BiH juče je nakon inicijative entiteskih vlada donio odluku da privremeno zabrani izvoz oblovine, peleta i ogrjevnog drveta do kraja septembra, odnosno na period od 90 dana.
Navedeno je da jepelet poskupio 155 odsto u odnosu na prošlu godinu, a da se izvoz peleta u prvom kvartalu povećao na 78 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Tona ovog energenta se trenutno plaća oko 600 KM, a mnogi potrošači imaju problem sa naručivanjem.
Međutim, dan nakon najave zabrane, koja uskoro treba da stupi na snagu, proizvođači upozoravaju na probleme koje će prouzrokovati ova odluka. Ovo se posebno odnosi na briket, koji je takođe obuhvaćen zabranom mada to još nije sasvim jasno jer se čeka objava u Službenom glasniku.
Svetozar Ostojić, vlasnik i direktor firme ''Mega-drvo'' iz Bijeljine kaže da preduzeća iz BiH skoro sav briket, koji se mahom proizvodi kao nusproizvod u drvnoj industriji, izvoze, i da ne postoji domaće tržište za taj energent.
''Briket na našem tržištu nema prođu. Mi proizvodimo masivne ploče i namještaj, ali dnevno nam kao nusproizvod ostane dva šlepera, odnosno oko pedesetak tona otpada od kojeg se pravi briket. Za 15 godina ja nisam nikad u BiH prodao nijedan šleper jer ovdje nema tržišta za to. Sve izvozim u EU", kaže Ostojić.
On smatra da ni u slučaju peleta ne bi trebalo uvesti stoprocentnu zabranu već odrediti kvote pošto proizvođači mogu za mjesec dana proizvesti količinu koja se u BiH potroši tokom jedne godine.
''Ono što je dobro je ukidanje izvoza trupaca jer je krenuo masovni izvoz za Kinu vagonima, šleperima, svim i svačim...Mi smo se borili protiv toga i sada je ta zabrana ubačena u zajedničkom paketu. Ali smatram da to ipak treba uraditi selektivno. Naš narod najviše troši ogrjevno drvo, a zatim pelet. Potrošnja briketa je zanemariva. Dakle, ovo će stvoriti probleme", zaključio je Ostojić.
Sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori Republike Srpske Lazo Šinik kaže da se od ranije insistiralo na zabrani izvoza drveta, a da se opcija da briket i pelet budu uključeni u zabranu nije razmatrala.
"Međutim, sa najnovijim poremećajima zbog situacije u svijetu, povećanom tražnjom sa evropskog tržišta i zbog povećanih cijena - daleko više nego što se moglo očekivati s ozbirom na rast ulaznih cijena (sirovine) - onda se to našlo u paketu", kaže Šinik za Mondo.
Objašnjava da je zabrana izvoza peleta, a posebno briketa, najmanje utemeljena ali da treba sačekati Službeni glasnik i vidjeti šta tačno piše u odluci jer postoji mogućnost da briket bude izuzet.
"Nama u Komori je bilo važno da se donese odluka o zabrani izvoza šumskih drvnih sortimenata - svega što je neobrađeno. To treba da ostane u RS i BiH i da se preradi u našim kapacitetima. To je bio glavni zahtjev. Poslije se pojavilo i pitanje ogrjevnog drveta".
Po njegovom mišljenju proizvođači peleta iz BiH neće izgubiti kupce već će pomjeriti svoje otpreme za malo kasnije, podmiriti domaće tržište i nakon toga nastaviti isporučivati robu po ugovorima koje su firme zaključile.
"Svjestan sam kao i oni koji su donosili ove odluku da je to rizik koji može donijeti neku štetu. Treba imati u vidu da postoje dvije vrste proizvođača kod nas: jedni su oni koji se samo bave peletom i njima je ovo veći udarac ako ne rade tri mjeseca, ili ako rade za lager, a nemaju gdje lagerovati, nego ovima koji usput prave pelet. Najviše će da se bune prevoznici, ali ne može prevoz drveta biti osnova našeg razvoja. Nešto smo morali žrtvovati. Ako se u mjesec-dva vidi neki pomak, moguće da se digne rampa za pelet i briket, tako ja mislim", obrazložio je Šinik
Što se tiče cijene peleta, Šinik predviđa da se ona neće vratiti na nivo od prije godinu dana, ali da se po logici stvari može očekivati bar malo pojeftinjenje.
Podsjećamo, usljed međunarodne krize snabdijevanja energentima zbog sukoba u Ukrajini, došlo je do enormne potražnje i izvoza drveta kao i značajnog povećanja cijena na domaćem i međunarodnom tržištu, usljed čega se javila nestašica energenata (ogrjevnog drveta, peleta i briketa) za potrebe snabdijevanja stanovništva u BiH.
Tona peleta na tržištu u BiH je ove godine već dostigla 600 KM, a pojedini trgovci prodaju i po većoj cijeni. Osim cijene veliki problem je nestašica, pa mnogi građani koji se griju na pelet ne mogu trenutno ni da ga naruče.