U manjim mjestima, naročito na zapadu Republike Srpske, cijene stanova svakodnevno rastu, po čemu su se uveliko približile banjalučkim, ali građevinari u tim mjestima nisu naročiti optimisti.
Oni naglašavaju da su poslovne kalkulacije loše, zbog povećanih troškova života i smanjene finasijske mogućnosti stanovništva. Neki kažu da će, po završetku započetih objekata, uveliko razmisliti šta im valja činiti poslije toga.
Kupci stanova su većim dijelom iz inostranstva, ali je i njihov broj drastično umanjen.
Kupci gastarbajteri
Dragan Kotur, građevinski preduzetnik iz Kozarske Dubice, gradi na obali Une stambenu zgradu sa 26 stanova. Cijena je od 1.850 do 2.050 KM po kvadratu. To je jedan od četiri stambena objekta u izgradnji, u ovom gradu, sa ukupno stotinak stanova.
"Cijene u Kozarskoj Dubici su nešto niže nego u okruženju, zato što sam gradnju počeo prije ekonomske krize. Ukoliko bih naredne godine započeo novi objekat, cijene po kvadratu bile bi znatno više. Međutim, Kozarska Dubica je nezahvalno tržište za građevinare. U sadašnjim uslovima, teško je pronaći računicu kojom bi svi bili zadovoljni, i kupci i građevinari", smatra Kotur koji je prethodno izgradio još sedam zgrada.
U posljednjoj, koja će biti useljiva u maju naredne godine, trećina stanova nije prodata.
Boro Zdjelar, vlasnik preduzeća “Beton” Gradiška, koje u izgradnji ima 40 stanova po cijeni od 1.000 evra po kvadratu, kaže da je gotovo sve rasprodao. Većinu njegovih kupaca čine radnici u inostranstvu.
"Istina je da su cijene stanova u Gradiški, gdje se najviše gradi, najniže u regionu. Stanovi u manjim mjestima, kao što je Srbac, skuplji su nego ovdje. U sadašnjim uslovima neminovno je poskupljenje, jer su troškovi gradnje i građevinskog materijala povećani, a teško je obezbijediti i dovoljan broj radnika", ističe Zdjelar.
Nemaju računicu, a grade
Slične konstatacije imaju i građevinari u Laktašima, Srpcu, Prnjavoru, Derventi… Cijena stambenog kvadrata u Laktašima je 2.500 KM, potvrdio je za Srpskainfo Miroslav Bojić, gradonačelnik Laktaša.
"U kojem pravcu će se cijene stanova kretati u ovoj godini teško je predvidjeti. Sada je u Laktašima u izgradnji 200 stanova", kazao je Bojić.
U mnogim mjestima Republike Srpske nostalgično komentarišu cijene kvadrata u odnosu na godine prije pandemije i izbijanja svjetske ekonomske krize.
"Prije tri godine u Gradiški je cijena stanova, na atraktivnim lokacijama, iznosila od 900 do 1.100 KM, a sada je to neuporedivo skuplje. Za očekivati je novi porast cijena stanova zbog poskupljenja komunalija od dvadesetak procenata", smatraju sagovornici u Gradiški.
Cijene novih stanova u ovoj godini dostigle su astronomske cifre, a za samo godinu dana prosječna cijena kvadrata novog stana u Republici Srpskoj poskupjela je za oko 1.000 KM. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u trećem tromjesečju ove godine, prosječna cijena stambenog kvadrata dostigla je 2.685 KM. U istom periodu prošle godine prosjek je iznosio 1.714 KM.
Banjaluka prednjači
Najskuplji su i dalje stanovi u Banjaluci, gdje kvadrat u prosjeku košta 3.729 KM. Prema podacima nekoliko agencija za nekretnine i građevinskih preduzeća, u manjim mjestima cijene stanova su od 1.900 do 2.700 KM po kvadratu.
Osim Trebinja i Bijeljine, na jugu i istočnom dijelu Republike Srpske, Prijedor i Gradiška prednjače u zapadnom dijelu Srpske, po obimu gradnje ali i cijenama. Kvadrat stana u Bijeljini skuplji je za 30 do 40 odsto, nego godinu prije, a cijene su u 2022. godini dostigle 3.000 KM.
U Prijedoru stanovi su dostigli 2.700 KM, a u Gradiški 2.300 KM po kvadratu. Cijene stanova u izgradnji u Trebinju variraju od 2.600 do 4.500 KM po kvadratu.
Glavni razlog skoka cijene stambenih kvadrata su poskupljenja repromaterijala, ali i znatno veća tražnja. Najviše su poskupjeli željezo, cement, drvena građa, izolacioni materijal, stolarija, keramika.
Cijena građevinskog materijala je uduplana na početku rata u Ukrajini, ali je, kako kaže Ranko Mandić, građevinski preduzetnik iz Gradiške, u posljednje vrijeme došlo do pojeftinjenja građevinskog materijala i stabilizacije na ovom tržištu.
"Cijene nekretnina koje ubrzano rastu nemaju srazmjeru sa platama i životnim standardom. To ne može više ovako, negdje će pući, a investitori izgubiti", smatra Mandić koji se prethodnih godina primarno bavio građevinarstvom, a sada se opredijelio za uslužne djelatnosti.
Ekonomisti ipak vjeruju da će u narednoj godini doći do stabilizacije cijena nekretnina.
Potražnja manja 20 odsto
Prosječna cijena prodatih novih stanova u trećem tromjesečju 2022. godine, u odnosu na treće tromjesečje lani, viša je za 56,7 odsto, a u odnosu na prosječnu cijenu prodatih, novih stanova godinu prije, viša je za 50,2 odsto, saopšteno je iz Zavoda za statistiku RS.
Ovakvo kretanje cijena uticalo je na potražnju, koja je u ovoj godini pala za oko 20 odsto. Međutim, to nije dovelo do većih poremećaja na tržištu nekretnina. U gradovima i opštinama, u graničnom pojasu sa Hrvatskom i Srbijom, te na jugu sa Crnom Gorom, najviše se gradi, te su i cijene više nego u unutrašnjosti.
Ovu činjenicu u Gradiški tumače prvenstveno povoljnom lokacijom, blizinom većih evropskih centara i stimulativnim cijenama i procedurama prilikom pribavljanja građevinske dokumentacije, te formiranja građevinskih parcela.
Zbog toga je upravo područje koje graniči sa skorašnjom šengenskom zonom i najpoželjnije mjesto za život i investicije.