Ekonomija

Propadaju banke povezane sa KRIPTOVALUTAMA: Kako finansijski potresi u SAD utiču na TRŽIŠTE U SRPSKOJ?

Autor Dušan Volaš

Dok dio američkog bankarskog sektora povezan sa kriptovalutama potresaju turbulencije, naši akteri u ovom sektoru kažu da je domaće tržište kriptovaluta stabilno i da se broj korisnika stalno povećava.

Izvor: Shutterstock

Nikola Klak, osnivač i direktor banjalučke BCX mjenjačnice za Mondo kaže da je naše tržište premalo u odnosu na svjetsko i da je bolje regulisano i manje rizično.

"Naše finansijsko tržište je mikro u odnosu na svjetsko, ali je naše mnogo više regulisano negu što je npr. u SAD-u. Tamo su banke više nakolonjene investiranju, dok su naše komercijalne i ne ulažu u ništa drugo osim u državne obveznice. Što se tiče kriptovaluta, BCX ne trguje i ne investira klijentskim sredstvima odnosno omogućili smo da svako bude odgovoran za svoje poslovanje. Sistemski nikome ne možemo napraviti problem - ni klijentima ni partnerskim bankama jer nemamo nikakve izloženosti", rekao nam je Klak.

Pojašnjava da BCX ima oko 15 hiljada korisnika širom BiH, a da su u ponedjeljak dobili 300 novih korisnika što je rekord od kada ova berza postoji.

"Pošto smo posrednici na tržištu naša mjenjačnica uvijek ima posla. Jedni kupuju kad je cijena povoljnija, dok drugi prodaju kad je viša što je i suština poslovanja. Najgore je kada cijena stagnira, odnosno kada se ništa ne dešava", pojašnjava Klak.

Boris Majstorović, direktor kompanije "Eurobroker" i izvršni direktor BCX-a objašnjava da finansijski krah banke "Silikonske doline" (SVB) nije direktno povezan sa kriptovalutama, dok je na zatvaranje drugih banaka kriza kriptovaluta imala uticaja.

 "SVB je bankrotirala zbog toga što je u svom portfelju imala veliki broj državnih obveznica. Nastala je panika nakon što je američka centralna banka (FED) povećala kamatne stope. Oponenti i startap kompanije su počeli da povlače svoj novac, dok banka nije imala novca pa je morala da prodaje obveznice pod nepovoljnijim uslovima nego pod kojim ih je kupovala", pojasnio je Majstorović.

Što se tiče njujorške "Signačer banke" (Signature Bank), nju su zatvorile američke regulatorne vlasti, a takođe je povezana sa kriptovalutama.

"Radi se o manjoj banci koja je bila kripto-frendli, odnosno sarađivala je sa velikim kripto mjenjačnicama. Očigledno je da su u svom portfelju imali određenu količinu kriptovaluta i da nisu izdržali pad na tržištu digitalnih valuta, a koji traje već oko godinu dana", istakao je Majstorović.

Nikola Klak se osvrnuo i na događaje u "Silvergejt banci" (Silvertgate Bank), drugoj najvećoj banci koja podržava kriptosektor, a koja je najavila da ide u likvidaciju.

"Banka je posuđivala novac investitorima, a njihovi klijenti su puno ulagali u kriptovalute pa je i sama banka došla u rizik. U suštini, banka nije propala. Korisnički depoziti su ostali, ali je banka izgubila svoj kapital i sredstava pa joj je oduzeta dozvola za rad. Inače, to su mehanizmi na finansijskom tržištu koji štite korisnike", rekao je Klak, ističiću da trenutno kripto-tržište stagnira zbog prošlogodišnjeg kolapsa FTX-a.

Podsjetimo, posljednih nedkelju dana tri banke u SAD su praktično ugašene. Prvo se "Silvergejt banka", koja je bila značajan kreditor kriptokompanija, našla u problemima, ali prije nego što je situacija eskalirala, odlučeno je da banka bude likvidirana i povjerioci budu isplaćeni.

Zatim je u petak ugašena SVB (Sillicon Valley Bank) 16. po veličini banka u SAD u drugom najvećem bankrotu u istoriji američkog bankarstva, teškom 209 milijardi dolara. Banka je bankrotirala kada su njeni klijenti, uglavnom radnici u IT sektoru, počeli da povlače depozite.

U ponedjeljak su regulatori zatvorili njujoršku "Signačer banku" (Signature Bank) koja je imala imovinu vrijednu oko 110 milijardi dolara, brojka koja ovaj događaj čini trećim najvećim bankrotom u SAD.

(Mondo)